- Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Dom naroda Bosne i Hercegovine (BiH) je na današnjoj sjednici usvojio Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH nakon što je usvojen i u Zastupničkom domu. Za Zakon je glasalo devet delegata, a četiri su bila protiv.
Ovaj zakon je u prethodnom periodu izazvao brojne polemike u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, ali i u civilnom društvu. Razlog tome su, uglavnom, bili dijelovi Zakona koji utvrđuju izuzetke od davanja informacija i određuju da će o žalbama na rješenja institucija odlučivati Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara koje je i predlagač Zakona.
Delegati Doma naroda koji su na današnjoj sjednici glasali protiv rekli su da su to učinili jer je delegacija Evropske unije (EU) u BiH upozorila da Zakon nije usklađen s evropskim standardima, posebno u dijelu koji se odnosi na Žalbeno vijeće. Izrazili su sumnju u transparentnost i nezavisnost ovog tijela jer se ono nalazi pri Vijeću ministara BiH.
“Ovo je zakon koji nije uklađen sa evropskim standardima, a prodaje nam se kao da jeste”, rekao je delegat Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović.
Parlamentarci su ovaj problem pokušali riješiti predlažući da drugostepeni organ koji bi odlučivao o žalbama bude Institucija ombudsmena u BiH. No, Zakon je usvojen bez ovog amandmana.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je rekao da Institucija ombudsmena u BiH ne može odlučivati o žalbama jer to nije u skladu sa Ustavom BiH, Zakonom o ombudsmenima BiH i Zakonom o upravnom postupku. “Ta institucija donosi preporuke koje nisu obavezujuće i ne može meritorno odlučivati o žalbama na tijela institucija BiH. Žalbeno vijeće nije najbolji model, ali je u skladu sa međunarodnim standardima. To je jedini realan i najbolji prijedlog koji mi možemo ponuditi.”
Direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić smatra da Vijeće nije nezavisno pa se ne može očekivati da nezavisno postupa u slučajevima kada je riječ o institucijama Vijeća ministara, “a posebno je sporno što se ne zna kako Žalbeno vijeće može postupati po žalbama vezano za rješenja koje donose institucije koje nisu u nadležnosti Vijeća ministara, poput suda, tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i drugih.”
Korajlić kaže za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da su predstavnici civilnog društva još od 2021. godine, kada je objavljen Nacrt ovog zakona, uputili više od 200 komentara na koje se Ministarstvo pravde BiH oglušilo. U komentarima su posebno kritikovali proširenu listu izuzetaka koja je sada mnogo duža nego u postojećem zakonu.
Korajlić kaže da nije jasno na šta se konkretno izuzeća odnose, zbog čega smatra da će službenici u institucijama to tumačiti proizvoljno, od slučaja do slučaja, što bi moglo dovesti do zloupotrebe mehanizma izuzetaka.
“Kad dodate na to da više nema obaveze da se automatski provodi test javnog interesa u slučaju kad se utvrde izuzeci, nego se posebno mora tražiti provođenje testa javnog interesa, onda postaje jasno da će biti u startu otežan pristup informacijama.”
No, ministar Bunoza kaže da su izuzeci sačinjeni u skladu sa Direktivom EU-a o otvorenim podacima: ”To što ima više rečenica, ne znači da postoje veći izuzeci, nego se sprečava zloupotreba i Zakon se usklađuje sa međunarodnim standardima”.
Ministra, sa druge strane, zabrinjava da li će institucije biti spremne na proaktivnu objavu informacija na koju ih Zakon obavezuje. On kaže da će broj zahtjeva biti smanjen ako se bude poštovao Zakon jer bi informacije trebale biti unaprijed objavljene na internetskim stranicama institucija.
“Iskustvo je pokazalo da se to vrlo često zloupotrebljava. Da, ukoliko se neka informacija u nekom obliku nalazi na stranici, da to daje pravo institucijama da odbiju pristup informacijama na zahtjev, čak i onda kad ta informacija nije potpuna”, kaže Korajlić.
Uprkos manjkavostima koje je i sam isticao tokom obje sjednice Doma naroda, delegat Zlatko Miletić je bio jedan od onih koji su glasali za njegovo usvajanje. Rekao je da Zakon treba usvojiti pa kasnije mijenjati i napraviti kvalitetnijim: “Treba čovjek nekad nešto i progutati samo da krenemo dalje jer će, u konačnici, ovo biti za dobrobit građana”.
Ivana Korajlić ističe da je kvalitetan zakon trebalo napraviti dok je bio u proceduri, jer privremena rješenja u BiH često postaju stalna.
Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH je jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU i na snagu stupa osam dana od objave u Službenom glasniku BiH.