Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Početkom septembra 2023. godine stupio je na snagu novi Zakon o slobodi pristupa informacijama koji će novinarima, aktivistima i drugim zainteresovanim predstavljati novi izazov kada je riječ o pristupu informacijama iz državnih agencija i institucija.
Srđan Traljić, na osnovu iskustva Transparency Internationala u BiH (TIBiH) i drugih organizacija sa kojima sarađuju, upozorava da bi novim zakonskim rješenjima mogli biti dovedeni u „puno gore stanje, nego što smo do sada imali“.
Sporni su dijelovi Zakona koji utvrđuju izuzetke od davanja informacija i određuju da će o žalbama na rješenja institucija odlučivati Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine koje je bilo i predlagač Zakona.
Decenije netransparentnosti
BiH obilježava 28. septembar kao Međunarodni dan slobode pristupa informacijama, uz izazove koje donosi novi zakon. Novi zakon ne predstavlja iskorak iako je usvojen u uslovima koji su svakako bili nenaklonjeni novinarima u borbi za slobodan pristup informacijama.
Tim povodom je TIBiH u Sarajevu organizovao konferenciju „Novi zakon o slobodi pristupa informacijama – napredak ili novi izazovi u pristupu informacijama“.
O novom zakonu su govorili: Budimir Petković iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, šef Kabineta gradonačelnika Brčko distrikta Nedim Hamzabegović, rukovoditeljica Odjela za pravnu pomoć TIBiH Ena Kljajić Grgić te glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Aladin Abdagić.
Oni su podijelili zabrinutost zbog odredbi novog zakona i njegove primjene.
„Posebno smo zabrinuti zbog proširene liste izuzetaka i dodjeljivanja uloge drugostepenog organa koji odlučuje po žalbama Vijeću za žalbe. Sa Vijećem do sada nismo imali dobra iskustva – za sve njihove dosadašnje odluke smo na sudovima dokazali da nisu bili upravu“, rekao je Abdagić.
CIN je od 2011. godine uz pomoć Odjela za pravnu pomoć TIBiH dobio 16 presuda protiv institucija na svim nivoima jer su novinarima bile uskraćivane informacije, suprotno javnom interesu i Zakonu.
I TIBiH je prethodnih godina ukazivao na manjkavosti zakona koji je do sada bio na snazi na državnom nivou i onih koji su još uvijek na snazi na entitetskim nivoima, kao i na probleme njihovog neprovođenja.
„Mi imamo problem da nam organi, ponovo kad odgovaraju, ignorišu suštinu sudske presude, zaobiđu suštinu presude i ponovo nam odbiju dostaviti informaciju“, navodi Traljić, dodavši da u novom rješenju navedu drugi razlog za odbijanje.
BiH je 2000. dobila državni Zakon o slobodi pristupa informacijama, a zatim 2001. i u oba entiteta − Federaciji BiH i Republici Srpskoj. „Iako su zakoni doživjeli punoljetstvo, njihova primjena nije na zadovoljavajućem nivou“, ocjena je Transparency Internationala.
Novi zakon je bio jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropsku uniju. Međutim, opozicioni političari u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da Zakon nije usklađen sa evropskim standardima.