Slučaj sudije Samire Šljivić po prijedlogu za privremenu mjeru osiguranja ne samo da otvara pitanja disciplinske odgovornosti već i budi ozbiljne sumnje o potencijalnim namjerama ostvarivanja ogromne materijalne koristi za druge univerzitete na štetu Evropskog univerziteta “Kallos”, održavanjem na snazi nezakonite odluke ministra obrazovanja Ahmeda Omerovića o oduzimanju licence, što je već predmet postupanja SIPA-e. Ove sumnje vode do pitanja – hoće li se i slučaj sudije Samire Šljivić završiti prijavom Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) radi istrage o mogućoj korupciji.
Sumnja na koruptivne motive
Ignorisanje zakonskih obaveza u hitnom predmetu, posebno u slučaju koji uključuje pravo na obrazovanje za 354 studenata i prava na rad 111 profesora, otvara prostor za sumnje o potencijalnoj umiješanosti u aktivnosti koje mogu favorizovati druge visokoškolske ustanove, jer je ministar obrazovanja TK Ahmed Omerović naložio da se ti studenti prebace na druge univerzitete.
Ako se uzme u obzir konkurencija među univerzitetima, blokiranje rada jedne institucije može stvoriti pogodnosti za druge, a sudija Šljivić mogla bi biti ključni element u takvom scenariju, u slučaju istrage SIPA-e. Ova situacija zahtijeva dodatnu istragu kako bi se utvrdilo da li je sudija djelovala u interesu određene strane, namjerno blokirajući rad Evropskog univerziteta “Kallos”.
Uloga SIPA-e u istragama korupcije
SIPA je zadužena za istraživanje krivičnih djela povezanih s korupcijom, zloupotrebom položaja i kršenjem zakona. U ovom slučaju, potencijalne optužbe mogle bi uključivati zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja s ciljem stvaranja materijalne ili nematerijalne koristi trećim licima.
Postavlja se pitanje: da li će ovakav vid djelovanja, koji ima ozbiljne posljedice za obrazovni sistem, biti proslijeđen na razmatranje SIPA-i? Transparentna istraga ovog slučaja ključna je kako bi se otklonile sve sumnje i osiguralo povjerenje u rad pravosudnih i obrazovnih institucija.
Posljedice za obrazovni sektor
Blokiranjem rada Evropskog univerziteta “Kallos”, šteta se ne nanosi samo ovoj instituciji već i obrazovnom sektoru u cjelini. Onemogućavanje studentima da pohađaju nastavu i profesorima da obavljaju svoj posao nije samo individualni problem, već direktno podriva pravo na obrazovanje, što je osnovno ljudsko pravo zagarantovano međunarodnim konvencijama.
Ukoliko se pokaže/dokaže da su radnje ministra obrazovanja TK Ahmeda Omerovića i sudije Samire Šljivić motivisane interesima drugih univerziteta ili trećih lica, ovaj slučaj mogao bi postati simbol sistemske korupcije unutar obrazovnog sektora i suda, zahtijevajući hitne reforme i intervencije nadležnih institucija.
Šira slika: Borba za transparentno pravosuđe
Ovaj slučaj naglašava potrebu za hitnim reformama pravosudnog sistema, uključujući bolji nadzor rada sudija i transparentnije procedure donošenja odluka. Građani Bosne i Hercegovine ne smiju ostati nijemi pred ovakvim problemima, već moraju zahtijevati odgovornost i pravdu.
Hoće li prijava SIPA-i rasvijetliti pozadinu ovog slučaja i donijeti pravdu? Ostaje da se vidi. U međuvremenu, nastavljamo pratiti i analizirati kako ovakvi primjeri utiču na cjelokupan pravosudni i obrazovni sistem u BiH.
Nastavak 19 feljtona sutra.
Saznajte istinu – jer javnost ima pravo na odgovore!
