Pravosudni slom ili buđenje? Hoće li zakon napokon stati na stranu pravde?
Odluka Kantonalnog suda u Tuzli od 31.12.2024. godine kojom je vraćena licenca Evropskom univerzitetu „Kallos“ Tuzla, po istim osnovama kako je to trebala sudija Samira Šljivić još 8.11.2024. godine, od kada na sve nemoguće načine zadržava na snazi nezakonito rješenje ministra obrazovanja Ahmeda Omerovića, mogla bi probuditi pravdu. Dok se u BiH sve češće susrećemo sa zloupotrebama institucija, slučaj sudije Samire Šljivić postavlja važno pitanje: da li će pravosudni sistem konačno djelovati u skladu sa zakonom, za sve i protiv svih koji čine nepravdu? Ili će sudije poput nje nastaviti koristiti svoje pozicije za zaštitu nezakonitih interesa političko-vjerskih mreža?
Da li će pravosudni sistem djelovati ili će biti saučesnik u zataškavanju
SIPA je provela i vodi istragu koja već obuhvatila ministra Ahmeda Omerovića, građevinskog inspektora Edina Skenderovića i sudije Samiru Šljivić i već su formirani krivični predmeti protiv njih i njihovih saučesnika od strane Tužilaštva TK. Optužnice za organizovani kriminal više nisu samo mogućnost – one postaju izvjesna stvarnost. No, ključni problem ostaje: da li će pravosudni sistem djelovati ili će nastaviti biti saučesnik u zataškavanju?
SIPA u akciji: Prva svjetlost pravde
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) već je otvorila slučaj koji povezuje i sudiju Šljivić s mrežom organizovanog kriminala. Sudijino zadržavanje na snazi nezakonitog rješenja ministra Omerovića nije samo etički upitno – nego i potencijalno krivično. SIPA je već dostavila dokaze nadležnim institucijama, uključujući Tužilaštvo TK, ali ako bude odugovlačenja u krivičnom procesuiranju to bi dodatno produbilo krizu povjerenja u pravosuđe u BiH.
Organizovani pravosudno-institucionalni kriminal i posljedice
Krivični zakon BiH jasno definiše organizovani kriminal kao najteže krivično djelo, koje nosi minimalnu kaznu od pet godina zatvora, a protiv sudije, ministra i inspektora i ostalih formiran je krivični predmet i za organizovani kriminal. U ovom slučaju, šteta se mjeri ne samo kroz namjeru uništenja Evropskog univerziteta Kallos Tuzla, koja je po odluci Kantonalnog suda u Tuzli sada u normi pokušaja izvršenja krivičnog djela, koje se tretira kao i da je izvršeno, već i kroz urušavanje pravnog poretka, što ima dalekosežne posljedice ne samo za cijeli pravosudni sistem već i za društvo.
Najveći zločin: Sud koji štiti nezakonitosti
Sudija Samira Šljivić nije samo pasivni posmatrač – njeno djelovanje omogućava da se pravosudni sistem koristi kao alat za podršku nezakonitim ciljevima. Odugovlačenjem procesa, sudija Šljivić postaje aktivni akter u urušavanju zakona.
Njeno ponašanje ugrožava temelje društva, jer pravda više ne može biti garantovana. Umjesto toga, sistem postaje instrument kleropolitičkih interesa, čime se podriva povjerenje građana u institucije.
Najava sutrašnjeg petog teksta posebnog serijala od deset tekstova, u našem svakodnevnom serijalu od već preko 60 tekstova: Ko će odgovarati za zločine?
U petom nastavku feljtona razotkrivamo ključne pravne korake koje nadležne institucije moraju preduzeti:
- Krivično procesuiranje sudije Samire Šljivić – Analiza dokaza koji ukazuju na njenu direktnu odgovornost, a posebno odluka Kantonalnog suda u Tuzli.
- Odgovornost ministra Omerovića i građevinskog inspektora Skenderovića – Kako su njihovi potezi pravno povezani sa zloupotrebom položaja?
- Zašto je SIPA ključni faktor? – Uloga nezavisnih istražnih organa u vraćanju povjerenja u pravosudni sistem.
- OSA BiH – Identifikovati nalogodavce!
Pratite sljedeći tekst u kojem se fokusiramo na pravne posljedice i razrađujemo korake za vraćanje pravde u BiH. Vrijeme je da odgovorni odgovaraju za svoje postupke, jer pravda nije privilegija – ona je pravo svakog građanina.
Sutra: “Vrijeme pravde: Ko će sve odgovarati za zločin protiv zakona?”
