Pravda pod povećalom: Hoće li odgovorni konačno snositi posljedice?
Sve što je prezentirano u protekla dva mjeseca od strane advokata Mirnesa Ajanovića i naših preko 60 objavljenih tekstova na portalu Dokumentovano.ba, kao i reakcije i odluke Komisije za ljudska prava Gradskog vijeća Tuzla o kršenju ljudskih prava, rezultiralo je da je javnost spoznala dimenzije nezakonitosti usmjerene na uništenje Evropskog univerziteta “Kallos” Tuzla. Odluka Kantonalnog suda u Tuzli od 31.12.2024. godine, kojom je odgođeno izvršenje nezakonitog rješenja ministra Ahmeda Omerovića i faktički vraćena licenca univerzitetu, predstavlja prelomni trenutak u borbi za pravdu. Sud je ovom odlukom postupio u skladu s pravnim osnovama koje je sudija Samira Šljivić trebala primijeniti još 8.11.2024. godine.
Umjesto da postupi zakonito, kao i tročlano sudsko vijeće Kantonalnog suda u Tuzli, sudija Samira Šljivić je na sve moguće i nemoguće načine održavala na snazi nezakonito rješenje ministra obrazovanja Ahmeda Omerovića. Odluka Kantonalnog suda u slučaju “Kallos” otvara pitanje odgovornosti svih uključenih u pokušaj uništenja univerziteta – pokušaj koji, iako zaustavljen, predstavlja krivično djelo – u pokušaju, za koje se sudi kao da je i izvršeno.
Sudija Samira Šljivić: Ključna karika u lancu nezakonitosti
Nakon formiranja krivičnog predmeta protiv sudije Samire Šljivić od strane Tužilaštva TK, procesuiranje sudije sada je neizbježno, jer su njene odluke direktno omogućile:
- Zaštitu nezakonitih radnji – Umjesto da sankcioniše nezakonite poteze ministra Omerovića i inspektora Skenderovića, i postupi po zakonu i omogući nastavak rada „Kallosa“, kako je to postupio Kantonalni sudu u Tuzli, sudija Šljivić je svojim odlukama dala zakonski legitimitet njihovim postupcima.
- Ugrožavanje prava 354 studenta – Zadržavanjem nezakonitog rješenja, onemogućila je studentima “Kallosa” nastavak obrazovanja, čime je ugrozila njihovu budućnost.
- Eroziju pravnog sistema – Njeno postupanje narušilo je povjerenje građana u pravni sistem, koji bi trebao štititi zakon i jednakost svih, a ne privilegovane pojedince.
Ovo su ozbiljne povrede zakona koje zahtijevaju hitnu krivičnu odgovornost.
Ministar Omerović i građevinski inspektor Skenderović: Izvršioci nezakonitih naloga
Krivične prijave protiv ministra Ahmeda Omerovića i inspektora Edina Skenderovića obuhvataju:
- Zloupotrebu položaja – Njihove odluke o zatvaranju “Kallosa” i oduzimanju licence bile su nezakonite i namjerne radnje usmjerene na uništenje univerziteta.
- Povezanost s političko-vjerskim interesima – Ministar Ahmed Omerović poznat je kao miljenik Muftijstva tuzlanskog i aktivni član SDA, što otvara sumnju na njihovu povezanost s nalogodavcima ove pravno-političke hajke.
- Štetne posljedice za društvo – Njihovi potezi nisu samo ugrozili “Kallos”, već su ozbiljno narušili integritet obrazovnog sistema u BiH.
Poseban motiv za ove nezakonite radnje mogao bi biti pritisak na vlasnika, akademika, prof. dr. Nedeljka Stankovića, koji je više puta u medijima istakao da je bio izložen zahtjevima za prodaju univerziteta, ali je odlučno odbio i neće odustati.
Uloga Kantonalnog suda, SIPA-e i OSA-e: Ključni faktori za povratak pravde
Odluka Kantonalnog suda u Tuzli od 31.12.2024. godine vraća nadu u pravosudni sistem. Na inicijativu Komisije za ljudska prava i slobode Gradskog vijeća Tuzla, zatraženo je ponovno uključenje SIPA-e i OSA-e BiH kako bi se istraga proširila i na identifikaciju nalogodavaca.
- Dokazi protiv odgovornih – Akti koje su SIPA i Federalno tužilaštvo dostavili MUP-u TK i Tužilaštvu TK pokazuju povezanost između sudije Šljivić, ministra Omerovića, inspektora Skenderovića i njihovih nezakonitih postupaka.
- Odugovlačenje u Tužilaštvu TK – Bez hitne reakcije Tužilaštva TK, optužnice se mogu dodatno odgoditi, čime se podriva pravda, ali i sami tužioci dovode u poziciju da budu krivično procesuirani.
- Istraga nalogodavaca – Zatraženo je od državnih agencija da razotkriju cijelu mrežu odgovornih, uključujući i eventualnu ulogu političko-vjerskih struktura u pokušaju uništenja Evropskog univerziteta u Tuzli, ali i namjeri preuzimanja javnog Univerziteta u Tuzli od strane kleropolitičke klike.
Pravna analiza: Šta zakon kaže?
Prema Krivičnom zakonu FBiH, zloupotreba položaja i organizovani kriminal povlače minimalne kazne od pet godina zatvora. U slučaju sudije Šljivić, kazna bi mogla biti znatno veća zbog sistemskog kršenja zakona i nanesene štete.
Ova situacija zahtijeva:
- Hitno podizanje optužnica – Tužilaštvo TK mora bez odlaganja pokrenuti postupke protiv svih aktera.
- Sankcije za sudiju Samiru Šljivić – Njeno udaljavanje iz pravosudnog sistema je neophodno za vraćanje povjerenja građana u zakon.
- Nastavak istrage SIPA-e i OSA-e – Njihove odlučne i nepristrasne istrage jedini su garant da će svi odgovorni, uključujući i nalogodavce, biti procesuirani.
Najava šestog teksta: Borba za pravdu – Kraj ili novi početak?
U narednom nastavku feljtona analizirat ćemo kako će se eventualni sudski postupci odraziti na pravni poredak u BiH. Ko će snositi odgovornost, kako će javnost reagovati i šta možemo očekivati od pravosudnog sistema? Pratite feljton koji razotkriva istinu i postavlja ključna pitanja za opstanak pravde u BiH.
