Hoće li pravosuđe konačno pokazati svoju nezavisnost?
Dokazi su prikupljeni, odgovorni identifikovani, a pravni put jasno definisan. No, hoće li slučaj sudije Samire Šljivić, ministra Ahmeda Omerovića i građevinskog inspektora Edina Skenderovića označiti kraj nezakonitosti ili otvoriti novo poglavlje borbe za pravdu u BiH?
Ovaj slučaj nije samo pitanje jedne sudije ili jednog univerziteta – ovo je test za cijeli pravosudni sistem i njegovu sposobnost da zaštiti zakon, građane i pravni poredak od zloupotreba moći. Sve što je prethodnih mjeseci dokumentovano, uključujući svakodnevni doprinos advokata Mirnesa Ajanovića i više od 60 tekstova objavljenih na portalu Dokumentovano.ba, učinilo je da javnost jasno sagleda dimenzije nezakonitosti usmjerenih na uništenje Evropskog univerziteta “Kallos” Tuzla, ili bilo koga drugog na koga se namerače.
SIPA i Tužilaštvo TK: Partneri ili je Tužilaštvo TK prepreka pravdi?
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) jasno je stavila do znanja da nezakonitosti u slučaju “Kallos” neće proći nezapaženo. Međutim, bez odlučnog djelovanja Tužilaštva TK, ovi napori mogu ostati bez rezultata. Na inicijativu Komisije za ljudska prava i slobode Gradskog vijeća Tuzla, zatraženo je ponovno uključivanje SIPA-e i OSA-e BiH kako bi se istraga proširila i identifikovali svi nalogodavci pokušaja uništenja univerziteta.
- SIPA je pokazala nepristrasnost i profesionalnost, ali daljnja sporost Tužilaštva TK samo povećava sumnju javnosti u njihovu posvećenost pravdi.
- Tužilaštvo TK mora hitno reagovati – svaki daljnji dan neaktivnosti ugrožava integritet istrage i dodatno narušava povjerenje građana u institucije.
Pravni presedan: Šta je na kocki?
Ako pravosuđe BiH ne uspije sankcionisati odgovorne u ovom slučaju, posljedice neće biti dobre ni za koga i :
- Urušavanje pravnog sistema – Kada sudovi i tužilaštva ne sankcionišu nezakonitosti, pravni poredak postaje alat u rukama moćnika.
- Gubitak povjerenja građana – Kada pravda ne djeluje, građani gube vjeru u institucije, što vodi ka društvenoj destabilizaciji.
- Podsticanje nezakonitosti – Ako sudija Šljivić, ministar Omerović i inspektor Skenderović izbjegnu odgovornost, to će postati obrazac za buduće zloupotrebe.
Mogućnost promjene: Šta mora uslijediti?
Borba za pravdu zahtijeva hitne korake:
- Podizanje optužnica – Tužilaštvo TK mora formalno optužiti sudiju Šljivić, ministra Omerovića i inspektora Skenderovića za zloupotrebu položaja i organizovani kriminal.
- Reforma pravosudnog sistema – Slučaj “Kallos” mora postati povod za širu reformu pravosuđa, s ciljem osiguranja nepristrasnosti i odgovornosti sudija i tužilaca.
- Javna odgovornost – Institucije moraju komunicirati s građanima i dokazati da djeluju u interesu pravde, a ne pojedinaca ili kleropolitičkih mreža.
Posebnu težinu ovom slučaju daje izjava vlasnika univerziteta, akademika, prof. dr. Nedeljka Stankovića, koji je više puta javno istakao da je bio pod pritiskom da proda univerzitet, ali je to odlučno odbio. Ova hrabrost i otpor mogli bi biti ključni motiv u pokušaju njegovog uništenja, što dodatno ukazuje na ozbiljnost ovog slučaja.
Građani kao ključni faktor
Javnost BiH mora ostati budna i zahtijevati pravdu. Svaki pokušaj zataškavanja slučaja mora biti javno izložen, a odgovorni za nezakonitosti moraju biti suočeni s posljedicama. Aktivno učešće građana i njihov pritisak na institucije mogu osigurati da pravosudni sistem konačno djeluje u skladu sa zakonom.
Sutra: Pravda na prekretnici – kakva budućnost čeka BiH?
Sedmi tekst u serijalu istražuje šire posljedice slučaja “Kallos” i analizira kako će se ovo odraziti na budućnost pravnog poretka u BiH. Da li će pravosudni sistem izaći jači iz ove krize ili će biti nepovratno oslabljen?
Kako će odgovornost sudije Šljivić i ostalih aktera oblikovati borbu za pravdu?
Pratite nastavak feljtona koji ostavlja prostor za nadu, ali i upozorava na moguće izazove.
