U Bosni i Hercegovini pitanje nadležnosti tužilaštava u slučajevima vezanim za agresivne metode agencija za naplatu dugova, poput EOS Matrixa, B2 Kapitala, Intruma, McGrath & Arthur i drugih, može zavisiti od prirode djela koje agencija počini. Ključne okolnosti koje određuju da li će tužilaštvo biti nadležno uključuju:
- Da li je počinjeno krivično djelo?
Ako se agresivne metode naplate dugova iznudama kvalificiraju kao krivično djelo, nadležnost tužilaštava postaje ključna. Krivična djela koja su relevantna za ovakve slučajeve mogu uključivati:
- Zloupotreba položaja ili ovlaštenja
- Član 383. Krivičnog zakona FBiH / Član 315. Krivičnog zakona RS-a
- Ako agencija koristi svoj položaj za ostvarivanje nezakonite imovinske koristi (npr. pritisak na potrošače da plate dugove bez pravnog osnova), ovo se može smatrati zloupotrebom položaja. Takođe, nadležna su tužilaštva kada lica u agencijama prekorače ovlaštenja.
- Ugrožavanje sigurnosti
- Član 183. Krivičnog zakona FBiH / Član 150. Krivičnog zakona RS-a
- Ugrožavanje sigurnosti se odnosi na upućivanje ozbiljnih prijetnji prema životu, imovini ili sigurnosti građana. U kontekstu agencija, ovo može uključivati prijetnje fizičkom nasilju ili zapljeni imovine, koje izazivaju strah kod žrtava.
- Iznuda
- Član 295. Krivičnog zakona FBiH / Član 232. Krivičnog zakona RS-a
- Iznuđivanje postoji kada neko upotrebom prijetnji ili sile prisiljava drugo lice da nešto učini na svoju štetu. U slučaju agencija, to se može odnositi na prijetnje dužnicima da će im biti zaplijenjena imovina ako ne plate dugove bez pravnog osnova.
- Nasilničko ponašanje
- Član 362. Krivičnog zakona FBiH / Član 362. Krivičnog zakona RS-a
- Ako agencije koriste uvrede, prijetnje ili pritisak kako bi zastrašile potrošače, ovo može biti klasifikovano kao nasilničko ponašanje, što je osnov za pokretanje krivičnog postupka.
- Falsifikovanje isprava
- Član 373. Krivičnog zakona FBiH / Član 347. Krivičnog zakona RS-a
- Ako agencija koristi lažnu dokumentaciju da bi dokazala osnovanost duga (npr. falsifikovani ugovori, računi ili prijetnje nepostojećim tužbama), ovo može biti predmet istrage tužilaštava.
- Da li su pogođeni veći interesi ili sistemska zloupotreba?
Ako agencija za naplatu dugova djeluje sistemski i koristi obmanjujuće ili nezakonite metode prema većem broju građana, slučaj može preuzeti Tužilaštvo BiH. Sistematske zloupotrebe mogu se kvalificirati kao:
- Organizovani kriminal: Ako postoji saradnja više lica unutar agencije koja djeluju kao grupa radi pribavljanja imovinske koristi.
- Privredni kriminal na državnom nivou: Ako se nezakonita naplata dugova poveže s bankama, kreditnim institucijama ili državnim organima.
- Da li postoje kršenja Zakona o zaštiti potrošača i drugih zakona?
Osim krivičnih djela, aktivnosti agencija mogu podlijegati tužilaštvima u slučaju kršenja zakona kao što su:
- Zakon o zaštiti potrošača BiH: Agresivne metode naplate koje uključuju obmanjujuće informacije, prijetnje ili manipulacije, mogu dovesti do tužbi i krivičnog gonjenja, posebno ako je oštećen veći broj potrošača.
- Zakon o obligacionim odnosima: Nezakonita naplata potraživanja može se smatrati krivičnim djelom ako uključuje prevaru ili falsifikovanje dokumenata.
- Da li postoji povezanost sa drugim teškim krivičnim djelima?
Agresivno djelovanje agencija može biti povezano s drugim krivičnim djelima kao što su:
- Pranje novca: Ako se nezakonito naplaćeni iznosi koriste za finansiranje drugih aktivnosti, uključujući prikrivanje kriminala.
- Prevara: Ako agencije svjesno manipulišu činjenicama o dugovima ili koriste lažnu dokumentaciju kako bi naplatile nepostojeće ili neopravdane dugove.
- Uloga inspekcija i mogućnost prijave tužilaštvu
Inspekcijski organi, uključujući tržišnu inspekciju i inspekciju za zaštitu potrošača, mogu utvrditi nepravilnosti i proslijediti slučaj nadležnom tužilaštvu ukoliko se pojavi osnovana sumnja na krivično djelo.
Zaključak: Kada su tužilaštva nadležna?
Nadležnost tužilaštava zavisi od prirode i težine krivičnog djela:
- Kantonalna/Okružna tužilaštva: Nadležna su za pojedinačne slučajeve prijetnji, uznemiravanja ili nasilničkog ponašanja prema pojedinim građanima.
- Tužilaštvo BiH: Preuzima složene predmete kada su prisutni organizovani kriminal, sistemske zloupotrebe ili prekogranične aktivnosti.
Prvi korak za građane koji su izloženi agresivnim metodama naplate dugova je prijava nadležnim inspekcijama. Ako se utvrdi osnov za krivično gonjenje, inspekcija može podnijeti prijavu tužilaštvu, koje dalje vodi istragu i podiže optužnicu.
Naravno, može se dostaviti i prijava direktno tužilaštvu u kantonu gdje živi građanin koji je pod nezakonitim atakaom agencija za naplatu dugova.
Sljedeći nastavak: Poziv Vijeću ministara BiH i entitetskim vladama: Da li je vrijeme za zabranu rada agencija za naplatu dugova?
Vezani tekstovi:
Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE
AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA
KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?
“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE
