Sve veći broj građana u Bosni i Hercegovini suočen je s agresivnim i često nezakonitim djelovanjem agencija za naplatu dugova, poput EOS Matrixa, B2 Kapitala, Intruma, McGrath & Arthur i drugih. Metode koje ove agencije koriste, što uključuje prijetnje, uznemiravanje i pokušaje naplate potraživanja koja nisu pravno osnovana, da li su zakonite! Pitanje koje se sada nameće jeste: Da li je vrijeme da Vijeće ministara BiH, zajedno s entitetskim vladama, razmotri mogućnost potpune zabrane rada ovih agencija ili uvođenja strožijih mjera koje bi zaštitile građane?
Pravni osnov za zabranu ili ograničenje djelovanja
Zabrana ili stroža regulacija rada agencija za naplatu dugova mogla bi se temeljiti na:
- Zakonu o zaštiti potrošača u BiH: Ovaj zakon već definiše prava potrošača i propisuje zaštitu od nepoštenih poslovnih praksi. No, postojeći mehanizmi nadzora očigledno nisu dovoljni za zaštitu građana, što otvara prostor za dopunu zakona koja bi omogućila ili zabranu ovih agencija, ili strogo licenciranje i nadzor.
- Zakonu o obligacionim odnosima: Ovaj zakon definiše ugovorne obaveze između vjerovnika i dužnika, ali trenutno ne pruža precizne odredbe o tome kako agencije za naplatu dugova smiju djelovati. Vijeće ministara BiH bi moglo predložiti zakonske izmjene koje bi ograničile ili zabranile vanparničnu naplatu dugova putem agencija.
- Zakon o tržištu kapitala i bankarskom sektoru: U nekim slučajevima, agencije za naplatu dugova rade u koordinaciji s bankama i kreditnim institucijama. Vlade bi mogle razmotriti propise koji zabranjuju vanjsku naplatu dugova kroz treće strane, osim putem sudskih izvršitelja.
Primjeri iz drugih zemalja: Inspiracija za zabranu ili strožu regulaciju
- Hrvatska: Strogo reguliše rad agencija putem posebnih zakonskih akata, a svaki nezakoniti pokušaj naplate tretira se kao prekršaj koji može rezultirati oduzimanjem licence.
- Slovenija: Potpuno je zabranila rad privatnih agencija za naplatu dugova. Sva naplata duga mora se odvijati isključivo putem sudskog postupka.
- Norveška: Rad agencija pod strogim je nadzorom državnih regulatora. Sve aktivnosti koje uključuju prijetnje, lažne informacije ili uznemiravanje rezultiraju visokim novčanim kaznama.
Ovi primjeri pokazuju da BiH ima mogućnost da primijeni slične mjere, bilo kroz strožu regulaciju ili zabranu rada agencija.
Socijalni i pravni razlozi za zabranu
- Zaštita prava potrošača: Većina potrošača nije dovoljno informisana o svojim pravima i lako postaju žrtve pritiska agencija koje im prijete oduzimanjem imovine, tužbama ili blokadom računa.
- Prevencija zloupotreba: Trenutni zakoni omogućavaju agencijama da slobodno djeluju bez adekvatnog nadzora, što dovodi do čestih zloupotreba.
- Očuvanje socijalnog mira: Brojne porodice se suočavaju sa psihološkim pritiscima i financijskom destabilizacijom zbog agresivnih metoda naplate.
- Pitanje pravnog osnova duga: Mnogi dugovi koje agencije pokušavaju naplatiti su zastarjeli, već plaćeni ili pravno sporni.
Preporuke za Vijeće ministara BiH i entitetske vlade
- Razmotriti mogućnost zabrane rada agencija za naplatu dugova, s obzirom na učestale zloupotrebe i negativne društvene posljedice.
- Uvesti strogu licencu i nadzor, ako zabrana nije moguća. Svaka agencija bi morala dokazati zakonitost svojih potraživanja prije nego što započne bilo kakve aktivnosti naplate.
- Obavezati agencije na transparentnost: Sva komunikacija s dužnicima trebala bi biti evidentirana i dostupna na uvid nadležnim organima.
- Uvesti zaštitne mehanizme za potrošače: Edukativne kampanje o pravima građana, kao i besplatna pravna pomoć onima koji su izloženi nezakonitim metodama naplate.
Zaključak: Vrijeme je za odlučne mjere
Građani BiH sve češće postaju žrtve agresivnih metoda agencija za naplatu dugova. Ukoliko Vijeće ministara BiH i entitetske vlade ne poduzmu hitne mjere, ovaj problem će nastaviti ugrožavati ne samo pojedince, već i širu socijalnu stabilnost. Razmatranje zabrane rada ovih agencija ili uvođenje strogog licenciranja i nadzora koraci su koje vlasti moraju uzeti u obzir kako bi zaštitile građane.
Dokumentovano.ba će nastaviti pratiti kako vlasti reaguju na sve učestalije probleme vezane za nezakonitu naplatu dugova.
Sljedeći nastavak: KO JE NADLEŽAN ZAŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA? – SVI SU NADLEŽNI, A NIKO NE REAGUJE!
Vezani tekstovi:
Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE
AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA
KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?
“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE
NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTAVA U AGRESIVNOM DJELOVANJU AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA
