U pravnom sistemu, zastara duga postoji s razlogom – da bi se spriječila beskonačna potraživanja, omogućila pravna sigurnost i zaštitili građani od nepoštenih poslovnih praksi. Međutim, u Bosni i Hercegovini, agencije za naplatu dugova, uključujući EOS Matrix, B2 Kapital, Intrum, McGrath & Arthur i druge, našle su način da ovu zakonsku zaštitu potpuno obesmisle i pretvore je u alat za iznudu.
Ove firme ne odustaju od naplate dugova koji su pravno neizvršivi zbog zastare, već ih koriste kao sredstvo pritiska, služeći se mehanizmima koji su van sudske kontrole. Građani koji su se pozvali na zastaru i time se pravno zaštitili, i dalje su na meti ovih agencija, ali sada kroz sistem finansijske blokade.
Kako funkcioniše mehanizam iznude preko zastarjelih dugova?
1. Kupovina zastarjelih dugova i nastavak naplate putem “neformalnih” metoda
– Banke i druge finansijske institucije prodaju zastarjele dugove agencijama, iako je jasno da se oni sudski ne mogu naplatiti.
– Iako dug nije pravno obavezan, agencije nastavljaju kontinuirano svakodnevno zvati, slati opomene, prijetiti sudskim postupcima i izmišljati nepostojeće pravne osnove za naplatu.
2. Manipulacija evidencijama u finansijskom sektoru
– Ključni dio ovog sistema jeste centralizovana evidencija dugova, kojom upravljaju banke i finansijske institucije.
– Agencije, iako pravno nemaju mogućnost naplate zastarjelog duga, prijavljuju ga kao aktivan dug u sistemu Centralne banke BiH i drugih finansijskih registara.
– Građanin koji se pravno zaštitio pozivom na zastaru sada je u situaciji da ne može dobiti kredit, jer se njegov dug i dalje vodi kao “obaveza”.
3. Prisiljavanje na plaćanje kroz finansijsku blokadu
– Budući da građanin ne može dobiti kredit, agencije koriste ovu blokadu kao alat za iznudu.
– Poruka je jasna: “Plati nam dug (koji ne moraš) i mi ćemo te skinuti s crne liste”.
– Građani su prisiljeni da plate dug koji sud ne može naplatiti, jer nemaju drugog izbora ako žele bilo kakvu finansijsku slobodu.
Zloupotreba zakona: Zastara štiti od suda, ali ne i od naplate
Problem leži u pravnom paradoksu – zastara ne znači da dug nestaje, već samo da ga sud ne može izvršiti. Međutim, agencije to koriste u svoju korist, primjenjujući ekstrasudske metode pritiska, koje bi u bilo kojem uređenom pravnom sistemu bile tretirane kao iznuda.
- Zastarjelost duga znači da građanin može sudski odbiti naplatu, ali agencije i dalje imaju pravo da ga “traže”.
- Ono što one ne smiju raditi jeste koristiti finansijski sistem kao sredstvo prinude, ali to im niko ne zabranjuje.
Zašto institucije dopuštaju ovu zloupotrebu?
Ako je jasno da su ove metode nezakonite, zašto nadležne institucije ne reaguju?
1. Centralna banka BiH ne kontroliše kako se koriste podaci u finansijskim evidencijama
– Zašto Centralna banka dozvoljava da se u registrima vode dugovi koji su zastarjeli?
– Ko je odgovoran za ažuriranje i brisanje nevažećih dugova iz evidencije?
2. Agencija za bankarstvo BiH ne nadgleda poslovanje agencija za naplatu dugova
– Zašto Agencija za bankarstvo ne postavlja pravila kako se dugovi smiju voditi u registrima?
– Kako je moguće da privatne firme koriste finansijski sistem za neformalnu naplatu dugova?
3. Tužilaštva ne istražuju osnovane prijave građana za finansijsku iznudu
– Da li iko u tužilaštvima uopće istražuje da li je finansijska blokada koju ove agencije vrše protivzakonita?
– Ako građani ne mogu sudski osporiti svoj dug jer je zastario, kako onda mogu biti blokirani u bankarskom sistemu?
Kako se ovaj problem rješava u drugim državama?
Uređene zemlje imaju stroga pravila o upravljanju podacima o dugovanjima, pa tako:
- U Njemačkoj, EOS Holding ne može zadržavati dug u evidenciji nakon što je zastario.
- U Hrvatskoj, B2 Kapital može tražiti naplatu, ali ne može spriječiti građane da koriste bankarske usluge.
- U Švedskoj, Intrum je pod nadzorom regulatora i ne smije koristiti finansijski sektor za prisilu nad dužnicima.
Zaključak – Kada finansijski sistem postane alat za iznudu
Ono što se dešava u BiH nije samo zloupotreba prava, već sistemska prevara u kojoj se finansijski sektor koristi za ucjenu građana.
- Ako je dug zastario, kako može i dalje biti aktivan u bankarskim registrima?
- Ako sud ne može natjerati građanina da plati dug, kako to može banka ili privatna agencija?
- Zašto nijedna institucija ne postavlja ovo pitanje i ne reguliše način na koji se dugovi tretiraju u finansijskim evidencijama?
Dokumentovano.ba nastavit će istraživati ko omogućava ovu sistemsku zloupotrebu i zašto institucije zatvaraju oči pred očiglednim pravnim nasiljem.
Građani ne smiju biti taoci privatnih agencija koje koriste finansijske registre kao alat za prisilu. Vrijeme je da se ovaj problem prepozna kao ono što jeste – organizovana finansijska iznuda pod okriljem institucija koje ne rade svoj posao.
Idemo dalje, sljedeći nastavak: DA LI AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA U BIH POSLUJU KARTELSKI?
…kartel podrazumijeva dogovor između kompanija koji ima za cilj kontrolisanje tržišta, eliminaciju konkurencije i nametanje uslova koji su povoljni samo za učesnike dogovora, a na štetu potrošača. Da li u poslovanju agencija za naplatu dugova postoje elementi takvog dogovora…
Vezani tekstovi:
Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE
AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA
KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?
“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE
NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTAVA U AGRESIVNOM DJELOVANJU AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA
KO JE NADLEŽAN ZAŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA? SVI SU NADLEŽNI, A NIKO NE REAGUJE!
