Građani Bosne i Hercegovine se već godinama suočava s problemom naplate „dugova“, a u fokusu su agencije EOS Matrixa, B2 Kapitala, Intruma, McGrath & Arthur i drugih koje se bave otkupom i svojevrsnom prisilnom naplatom potraživanja. Međutim, ono što zabrinjava jeste način na koji ove agencije funkcionišu – da li one posluju kao nezavisni subjekti ili djeluju koordinisano, u sistemu koji podsjeća na kartelsko ponašanje?
Kako funkcioniše tržište naplate dugova?
U uređenim pravnim sistemima, naplata dugova podliježe strogim regulacijama i nadzoru institucija poput centralnih banaka i agencija za zaštitu tržišne konkurencije. U BiH, međutim, sistem je prepušten tržišnim igračima koji operiraju bez jasnog institucionalnog nadzora.
- Dugove koje građani duguju bankama, telekom operaterima i drugim finansijskim institucijama otkupljuju privatne agencije po znatno nižim cijenama, često bez znanja dužnika.
- Nakon što preuzmu dug, ove agencije koriste različite metode naplate, uključujući masovne sudske tužbe, stalne, gotovo svakodnevne pozive, pritiske i ponude nagodbi pod nepovoljnim uslovima.
- Pitanje koje se postavlja jeste: da li ove agencije djeluju koordinisano kako bi ostvarile što veći profit i kontrolisale tržište dugova?
Indikatori kartelskog djelovanja
Kartel podrazumijeva dogovor između kompanija koji ima za cilj kontrolisanje tržišta, eliminaciju konkurencije i nametanje uslova koji su povoljni samo za učesnike dogovora, a na štetu potrošača. Da li u poslovanju agencija za naplatu dugova postoje elementi takvog dogovora?
- Odsustvo konkurencije
- Na tržištu BiH postoji relativno mali broj agencija koje vrše naplatu dugova, a među njima se uvijek spominju ista imena.
- Nema dokaza da se dugovi bankarskih i telekomunikacijskih kompanija prodaju širokom spektru subjekata – naprotiv, uglavnom ih otkupljuju određene agencije, dok druge firme nemaju pristup tržištu dugova.
2. Slične metode rada
- Većina agencija primjenjuje gotovo identične taktike naplate – pozivi, prijetnje tužbama, sudski postupci, a zatim ponude nagodbi koje su često nepovoljne za dužnika.
- Zašto sve agencije koriste iste obrasce poslovanja? Ako nema direktnog dogovora, zašto se ne pojavljuju inovativne metode koje bi bile transparentnije i poštenije prema građanima?
3. Slične cijene otkupa dugova
- Cijene po kojima agencije otkupljuju dugove nisu javno dostupne, ali iz dostupnih podataka može se zaključiti da se krediti i drugi dugovi prodaju po sličnoj diskontnoj cijeni, često između 5% i 15% ukupnog duga.
- Ako ne postoji dogovor među agencijama, zašto nema varijacija u cijenama otkupa?
4. Dominacija na tržištu
- Građani koji su dužni bankama ili telekom operaterima uglavnom završe u kontaktu sa malim brojem agencija, što postavlja pitanje da li su određeni subjekti eliminisani s tržišta kako bi se omogućila dominacija određenih igrača.
Zašto Konkurencijsko vijeće BiH ne reaguje?
U svakoj državi sa snažnim regulatornim okvirom, institucije poput Konkurencijskog vijeća detaljno analiziraju tržište kako bi spriječile kartelske dogovore i zloupotrebu dominantnog položaja. U BiH, međutim, nema javno dostupnih izvještaja koji ukazuju da je ovo vijeće analiziralo tržište naplate dugova.
- Da li je Konkurencijsko vijeće istražilo način na koji agencije za naplatu dugova dolaze do ekskluzivnih ugovora s bankama i telekom kompanijama?
- Da li je provjerena zakonitost poslovanja kada je riječ o cijenama po kojima se dugovi prodaju?
- Da li postoji analiza tržišta koja pokazuje da određeni igrači imaju nepravednu prednost i kontrolišu naplatu dugova u BiH?
Zaključak: Da li se radi o kontrolisanom tržištu?
Građani koji se suočavaju s dugovima često nemaju izbora – dugove im naplaćuju agencije koje su već preuzele potraživanja pod uslovima koje same postavljaju. Kada nema mogućnosti izbora i kada mali broj firmi preuzima dugove uz slične metode rada, postavlja se pitanje da li ovo tržište funkcioniše u skladu sa zakonima slobodne konkurencije ili u sistemu kontrolisanom od strane nekoliko ključnih igrača.
Dokumentovano.ba nastavit će analizirati poslovanje agencija za naplatu dugova i provjeravati da li institucije ignorišu potencijalno kartelsko djelovanje na ovom tržištu.
Sljedeći nastavak: MONOPOL NAD DUGOVIMA – ZAŠTO KONKURENCIJSKO VIJEĆE BIH ŠUTI DOK AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA DIKTIRAJU PRAVILA?
…Konkurencijsko vijeće BiH ima zakonsku nadležnost da spriječi ovakve zloupotrebe. Ako se agencije za naplatu dugova udružuju kako bi kontrolisale tržište, ako koriste dominantni položaj kako bi prisiljavale građane na nepovoljne aranžmane ili ako ograničavaju konkurenciju na tržištu otkupa dugova – Konkurencijsko vijeće bi moralo intervenirati…
Vezani tekstovi:
Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE
AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA
KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?
“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE
NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTAVA U AGRESIVNOM DJELOVANJU AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA
KO JE NADLEŽAN ZAŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA? SVI SU NADLEŽNI, A NIKO NE REAGUJE!
KO KONTROLIŠE ONE KOJI KONTROLIŠU DUGOVE GRAĐANA?
NASTAVAK: KO KONTROLIŠE ONE KOJI KONTROLIŠU DUGOVE GRAĐANA? … i zašto ta kontrola ne funkcioniše
