Kada isti dokazi vode do dvije potpuno različite presude
U petom nastavku serijala „Pravosudna agonija: slučaj sudija Šejla Ćatić i Dženex“ analiziramo ključni problem koji pogađa ne samo kupce stanova u naselju Oaza „Lamela B2“, već i pravni sistem BiH u cjelini – pravnu sigurnost.
Šest sudija – šest identičnih privremenih mjera
Podsjetimo, šest sudija Općinskog suda u Tuzli, uključujući i sutkinju Šejlu Ćatić, prije dva mjeseca donijelo je rješenja o privremenim mjerama identičnog sadržaja: utvrđena je vjerovatnost postojanja potraživanja, opasnost od ucjena i rizika, i naložena zabrana raspolaganja stanovima, identično kako se traži i mjerom osiguranja.
Privremene mjere su bile jasno zasnovane na činjenici da su kupci platili stanove u cijelosti, dok je „Dženex“ prijetio raskidima i retroaktivnim aneksima sa uslovljavanjem dodatnog plaćanja u prosjeku po 30.000 KM po stanu.
Dva potpuno suprotna rješenja u mjeri osiguranja
U postupku mjere osiguranja desio se pravosudni paradoks:
- Sutkinja Amela Trumić (15.09.2025.) – usvaja mjeru osiguranja, naglašavajući da bi odbijanje omogućilo „Dženexu“ da ucjenjuje kupce i raspolaže stanovima protiv njihovih interesa.
- sutkinja Šejla Ćatić (22.09.2025.) – odbija identičan prijedlog, i to na istim dokazima i u istim okolnostima, oslanjajući se samo na izjavu „Dženexa“ da „nema namjeru otuđivati stanove“.
Rezultat? Kupci u istim činjeničnim okolnostima dobili su različitu sudsku zaštitu.
Šta kaže Evropski sud za ljudska prava?
Evropski sud za ljudska prava je više puta zauzeo stav da je pravna sigurnost temelj vladavine prava i da sudovi ne smiju donositi kontradiktorne odluke u istim ili bitno sličnim okolnostima.
- Beian protiv Rumunije (br. 1), presuda od 06.12.2007., br. 30658/05 – Sud je utvrdio da je pravna nesigurnost nastala jer su domaći sudovi u identičnim slučajevima donosili potpuno suprotne odluke. Takvo postupanje, naveo je ESLJP, krši član 6. EKLJP jer građanima oduzima predvidivost i povjerenje u sudstvo.
- Brumărescu protiv Rumunije, presuda od 28.10.1999., br. 28342/95 – ESLJP je zaključio da je „kontradiktorna i neujednačena sudska praksa, bez jasnog objašnjenja, nespojiva sa zahtjevom pravne sigurnosti“ i da se time povređuje pravo na pravično suđenje.
- Nejdet Şahin i Perihan Şahin protiv Turske, presuda od 20.10.2011., br. 13279/05 – Sud je naglasio da razlike u presudama različitih vijeća, kada se temelje na istim činjenicama i istom pravu, predstavljaju povredu Konvencije jer ruše povjerenje javnosti u pravni sistem.
Dakle – ono što se dešava u Općinskom sudu u Tuzli nije samo „pravna nelogičnost“, nego direktno spada u praksu koju ESLJP kvalifikuje kao kršenje člana 6. EKLJP.
U ovom predmetu:
- ista usvojena privremena mjera od strane šest sudija
- isti dokazi mjere osiguranja,
- iste činjenice,
- isti tekst mjere osiguranja
- ista svjedočenja
- iste završne riječi advokata i jedne i druge strane
- isti pravni osnov,
ali suprotne odluke.
To je pravna definicija nesigurnosti i primjer koji bi pred ESLJP bio oboren bez ikakve dileme.
Posljedice po povjerenje u sudstvo
Ovakva praksa ima razorne posljedice:
- Građani potpuno gube povjerenje u sud jer ne mogu predvidjeti ishod svojih postupaka.
- Stvara se stanje nejednakosti pred zakonom, jer ista prava zavise od toga „na koju sudiju predmet padne“ i koliko je moćna suprotna strana u pravosudnom potkivanju.
- Prestaje vladavina prava jer se odluke ne temelje na zakonu i dokazima, nego na proizvoljnim i kontradiktornim tumačenjima.
Pitanja za javnost i institucije vlasti
- Kako objasniti građanima da ista činjenica i isti dokaz vrijede pred jednim sudijom, a ne vrijede pred drugim?
- Ko je odgovoran za stvaranje pravne nesigurnosti koja ruši povjerenje u pravosuđe?
- Da li će više instance – Kantonalni sud u Tuzli, a eventualno i Ustavni sud BiH – ispraviti ovu kontradikciju?
Najava sljedećeg teksta:
- Prava na imovinu pod udarom sudije Šejle Ćatić: kako odbijanje mjere osiguranja krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima
Kupci su platili stanove do posljednje marke, ali bez mjere osiguranja njihovo pravo na posjed faktički ne postoji – što je povreda člana 1. Protokola br. 1 EKLJP…
…ovaj tekst ide osim ukoliko u međuvremenu Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ili predsjednik Općinskog suda u Tuzli odgovore na naš dopis da se dostavi izvod iz disciplinske evidencije da li je sudija Šejla Ćatić disciplinski kažnjavana i ako jeste zbog čega, jer ako jeste, eeeee …to bi mnogo toga pojasnilo!
…a možda obje najave prestigne tekst nakon što podnesemo krivičnu prijavu protiv sudije Šejle Ćatić Federalnom tužilaštvu – Posebnom odjelu za bornu protiv korupcije i organizovanog kriminala ( POSKOK) zbog sumnje u izvršenje krivičnog djela propisanog Krivičnim zakonom Federacije BiH, član 357. – Povreda zakona od sudije, normirano je: “Sudija Ustavnog suda Federacije ili sudija suda u Federaciji koji s ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi način prekrši zakon, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“. U toku smo pripreme krivične prijave i prikupljamo dodatne informacije, posebno jer je u komentarima naših tekstova više puta navedeno da je bilo lobiranja, pogodite od koga, kod ostalih sudija koji odlučuju o istom predmetu da i oni donesu odluku kao i Šejla, pa da istinitost toga, ipak, provjeri POSKOK.
Serijal ide dalje, a svaka nova činjenica sve jasnije otkriva – ovdje se ne odlučuje po zakonu, već po nečijoj volji.
SLJEDEĆI SVAKODNEVNI NASTAVCI:
- Ko će zaštititi građane? Test povjerenja u Kantonalni sud
Drugostepeni sud sada je posljednja brana – hoće li ispraviti kontradikciju i zaštititi prava građana ili nastaviti pravnu agoniju…
- Glas građana: kako izgleda svakodnevna agonija kupaca stanova u „Lameli B2“
Ljudi plaćaju kredite i kirije, gube zdravlje i porodice, a još uvijek ne mogu ući u stanove koje su već platili…
- Crno na bijelo: dopis „Dženexa“ i odluka sutkinje Šejle Ćatić – slučaj za POSKOK?
Treći dopis „Dženexa“ od 07.07.2025. s prijetnjom sudskim troškovima gotovo se preklapa s obrazloženjem sutkinje Šejle Ćatić, otvarajući pitanje mogućeg nezakonitog uticaja…
- Ko profitira od agonije kupaca?
Dok kupci gube zdravlje i dostojanstvo, jedini direktni dobitnik apsurdne odluke sudije Šejle Ćatić je „Dženex“, koji kroz prolongiranje procesa može nastaviti vršiti pritiske i ucjene…
- Glas javnosti: slučaj sudije Šejle Ćatić i „Dženexa“ kao simbol pravne nesigurnosti
Građani su zgroženi, a konkurentske građevinske firme već koriste skandal Dženexa u svojim reklamama: „Kod nas sigurno dobijate stan koji kupite!“…
- Sudski paradoksi: kako jedno rješenje ruši povjerenje u sve sudije
Ako isti sud na istim dokazima i činjenicama donosi potpuno suprotne odluke, građani gube svaku vjeru da zakon vrijedi jednako za sve…
- Od privremene mjere do konačne presude: šta dalje čeka kupce stanova u „Lameli B2“
Sudbina kupaca sada zavisi od Kantonalnog, Vrhovnog suda FBiH i Ustavnog suda BiH, pa i od ESLJP, ali i od Federalnog tužilaštva – Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) – jer sudske odluke trenutno ne pružaju dosljednu i jednaku zaštitu…
- Svjedočanstva kupaca: kako izgleda život u podstanarstvu dok ste već platili svoj stan?
Pred sudom su ispričane potresne priče: gubitak kilograma zbog stresa, porodični sukobi, selidbe djece iz škole u školu – agonija koja nema cijenu…
Serijal će se i dalje nastaviti – istina će izlaziti na vidjelo, korak po korak, dok se ne obezbijedi pravda za sve kupce „Lamele B2“, i za sve građane koji pred sudom traže pravdu …ali i dok se ne obezbijedi kazna za odgovorne!
VEZANI TEKSTOVI:
