Tokom analize odluka donesenih između 15. i 30. septembra 2025. godine, uočava se obrazac koji više ne može biti tumačen kao slučajna koincidencija. Precizno poklapanje datuma, sudskih predmeta i argumentacijskih obrazaca, uz istovremeno izostanak bilo kakve reakcije rukovodstva suda, otvara pitanje da li je unutar Građanskog odjeljenja Općinskog suda u Tuzli došlo do institucionalne homogenizacije odluka – procesa u kojem pojedinačne sudije više ne odlučuju samostalno, nego u skladu s (ne)vidljivim unutrašnjim konsenzusom.
Pravna i vremenska simetrija odluka
Kada se hronološki poslože rješenja donijeta između 15. i 30. septembra, dobija se gotovo matematička pravilnost: svaka nova odluka pojavljuje se kao negacija prve kojom je usvojena mjera osiguranja, ali bez dodatnog činjeničnog osnova. Takav niz ne pokazuje logiku nezavisnog odlučivanja, već logiku usklađivanja.
I dok je odluka sutkinje Amele Trumić, koja je (prva sudila) usvojila mjeru osiguranja, bila temeljena na zakonu, dokazima i postojećoj praksi Općinskog suda u Tuzli i Kantonalnog suda u Tuzli, kasnija sudska rješenja sudija Šejle Ćatić, Emira Sinanovića, Samire Šljivić i Svetlane Stevanović djeluju kao reaktivni instrument – cilj im nije bio tumačiti pravo, nego poništiti prethodni pravni efekat.
Hijerarhijski efekat i neformalni autoritet
Više izvora iz pravosudnih struktura potvrdilo je da je u istom periodu unutar Građanskog odjeljenja došlo do učestalih neformalnih konsultacija, i to neposredno prije donošenja odluka od 22. i 29. septembra, a posebno između dvoje sudija. Takva dinamika ne mora nužno biti dokaz uticaja, ali postavlja osnovano pitanje: da li su pojedine odluke rezultat pravnog ubjeđenja sudije ili posljedica posredne hijerarhijske sugestije …ili nemoralnih uticaja?
Da li je Šejla uslovila, i ako jeste kako, jednog sudiju a on druge sudije da sude kao i ona
Ako bi se pokazalo da je odluka sutkinje Šejle Ćatić poslužila kao signal ili nalog (…ili …uuhhh, o tome u narednim tekstovima) za kasnije identične odluke jednog sudije a on na odluke drugih sudija, tada bi govorili o institucionalno potpomognutom obrascu odlučivanja, koji ruši osnovnu pretpostavku nezavisnosti. Ne zaboravimo da je već podnesena krivična prijava POSKOK-u sa zahtjevom da su izvrši istraga da li je sutkinja Šejla Ćatić lobirala druge sudije da sude kao i ona.
Tišina institucija i izostanak reakcije, za sada
Do trenutka objave ovog nastavka, Općinski sud u Tuzli nije dostavio nikakav dopis o mogućem sukobu interesa niti o planiranoj internoj provjeri. Odsustvo bilo kakve reakcije u slučaju koji je izazvao javnu sumnju u integritet odlučivanja, stvara dojam da se unutar sistema primjenjuje pravilo – ne reagovati, kako bi se sumnja sama utišala.
Takva praksa institucionalne šutnje predstavlja najopasniji oblik pasivne korupcije – ona ne traži mito, ne donosi korist, ali oduzima ono najvažnije: povjerenje građana u pravosuđe.
Pravni okvir i obaveza reakcije
Zakon o sudovima Federacije BiH u članu 86. propisuje da „sud osigurava zakonito, pravovremeno i nepristrasno odlučivanje o pravima i obavezama građana“. Ako postoji osnovana sumnja u pristrasnost ili neprimjeren uticaj u odlučivanju, predsjednik suda ima dužnost – ne diskreciono pravo – da provede internu provjeru.
U konkretnom slučaju, gdje su četiri odluke donijete u gotovo savršenom vremenskom lancu s identičnim ishodom, i u korist Dženexa koji ih je iskoristio da napadne u žalbi rješenje sutkinje Amele Trumić, izostanak takve provjere predstavlja ozbiljno institucionalno pitanje.
- Perspektiva tužilačkog i disciplinskog nadzora
Prema informacijama koje su dostupne redakciji, kupci stanova iz „Lamele B2“ već su u pripremi dostavljanja dopune krivične prijave Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije (POSKOK), uz konkretne zahtjeve za ispitivanje mogućeg uticaja unutar sudske strukture.
Ako se u narednom periodu pojave dokazi o komunikaciji između sudija u vezi s istim predmetima, ili vezi između sudije, to bi moglo otvoriti prostor za disciplinsku, ali i krivičnopravnu odgovornost prema odredbama člana 383. i 387. Krivičnog zakona FBiH.
Zaključna opservacija
Fenomen nazvan „Šejlizam“ više nije samo metafora. On postaje analitički pokazatelj institucionalne reakcije – kako se sudski sistem zatvara u sebe kad bi trebalo da se otvori javnosti.
Ako se pokaže da su odluke iz 22. i 29 septembra 2025. bile rezultat internog pritiska ili lojalnosti hijerarhiji, (ili eventualnog nezapamćenog skandala duboke veze) a ne zakonu, to bi bio presedan od sistemskog značaja: dokaz da je u pravosudnom poretku moguća koordinacija odluka bez formalne naredbe, ali s istim pravnim posljedicama kao da je naredba postojala.
Sutra u nastavku:
- SLUČAJ DŽENEX „LAMELA B2“: KADA IZNUĐENA SUDSKA PRAKSA POSTANE ALAT INSTITUCIONALNE UCJENE
…ako je „Šejlizam“ bio simptom, onda je reakcija institucija pokazatelj bolesti sistema. Od trenutka kada je donesena odluka sutkinje Amele Trumić (15.9.2025.), koja je postupila zakonito i usvojila mjeru osiguranja, pa do 29. septembra kada su donesene četiri odluke kojima se poništava smisao zakonitosti, da bi poslužile da Dženex u žalbi Kantonalnom sudu napadne rješenje sutkinje Amele Trumić – nije prošlo ni petnaest dana, taman da se zadnji dan podnese ukomponovana žalba. Dovoljno brzo da se vidi kako brzo, inače spori, djeluje institucionalni refleks kada se ugroze interesi privilegovanih struktura…
- nastavak:
DA LI JE ŠEJLIZAM PORODIO GRAĐEVINSKU MAFIJU ILI JE GRAĐEVINSKA MAFIJA PORODILA ŠEJLIZAM
…(…)…
…a možda i dobijemo još ekskluzivnih dokumenata…
NASTAVAK SERIJALA — BORBA ZA PRAVDU ZA SVE GRAĐANE
Zbog ozbiljnosti podnesene kaznene prijave Federalnom tužilaštvu – POSKOK-u, odlučili smo promijeniti redoslijed ranije najavljenih tekstova. Ti tekstovi ostaju za objavu nakon objave ovih najavljenih tekstova, ili eventualno novih u zavisnosti od okolnosti razvoja događaja, ali sada fokus stavljamo na nove nastavke koji razotkrivaju pravne, institucionalne i društvene posljedice podnošenja krivične prijave protiv sudije Šejle Ćatić – kako bi se istina čula jasno i – glasno.
Ovo nije borba samo za kupce stanova u „Lameli B2“.
Ovo je borba za svakog građanina koji sutra može stajati pred sudom i tražiti zaštitu svojih prava – primjenom zakona.
Naša, i Vaša, i svih, je obaveza da se nikada više ne ponovi pravosudni apsurd kakav je izazvao „ŠEJLIZAM“.
Svaka bizarna, nelogična ili nezakonita sudska odluka biće iznesena pred sud javnosti… i POSKOK, koji je već započeo proces institucionalne provjere i istrage.
Serijal se zato nastavlja još snažnije — jer pravda nije privatna stvar, nego temelj društva.
Narednih dana:
RANIJE NAJAVLJENI NASTAVCI SERIJALA
Zbog ozbiljnosti podnesene krivične prijave, redoslijed ranije planiranih tekstova je pomjeren — ali ovi nastavci ostaju ključni za razumijevanje šire slike i biće objavljeni. U njima se razotkrivaju pravne, društvene i ljudske posljedice „Šejlizma“ i pravne nesigurnosti koja pogađa sve građane.
Ovo nije borba samo za kupce „Lamele B2“ — ovo je borba za sve građane koji pred sudovima traže pravdu, danas i ubuduće.
- GLAS GRAĐANA: KAKO IZGLEDA SVAKODNEVNA AGONIJA KUPACA STANOVA U „LAMELI B2“
…ljudi plaćaju kredite i kirije, gube zdravlje i porodice, a još uvijek ne mogu ući u stanove koje su već platili…
- CRNO NA BIJELO: DOPIS „DŽENEXA“ I ODLUKA SUTKINJE ŠEJLE ĆATIĆ!
…treći dopis „Dženexa“ od 07.07.2025. s prijetnjom sudskim troškovima gotovo se preklapa s obrazloženjem sutkinje Šejle Ćatić, otvarajući pitanje mogućeg nezakonitog uticaja…
- KO PROFITIRA OD AGONIJE KUPACA?
…dok kupci gube zdravlje i dostojanstvo, jedini direktni dobitnik apsurdne odluke sudije Šejle Ćatić je „Dženex“, koji kroz prolongiranje procesa može nastaviti vršiti pritiske i ucjene…
- GLAS JAVNOSTI: SLUČAJ SUDIJE ŠEJLE ĆATIĆ I „DŽENEXA“ KAO SIMBOL PRAVNE NESIGURNOSTI
…građani su zgroženi, a konkurentske građevinske firme već koriste skandal Dženexa u svojim reklamama: „Kod nas sigurno dobijate stan koji kupite!“…
- SUDSKI PARADOKSI: KAKO JEDNO RJEŠENJE RUŠI POVJERENJE U SVE SUDIJE
…ako isti sud na istim dokazima i činjenicama donosi potpuno suprotne odluke, građani gube svaku vjeru da zakon vrijedi jednako za sve…
- OD PRIVREMENE MJERE DO KONAČNE PRESUDE: ŠTA DALJE ČEKA KUPCE STANOVA U „LAMELI B2“
…sudbina kupaca sada zavisi od Kantonalnog, Vrhovnog suda FBiH i Ustavnog suda BiH, pa i od ESLJP, ali i od Federalnog tužilaštva – Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK)…
- SVJEDOČANSTVA KUPACA: KAKO IZGLEDA ŽIVOT U PODSTANARSTVU DOK STE VEĆ PLATILI SVOJ STAN – PRIJE DVIJE GODINE?
…pred sudom su ispričane potresne priče: gubitak kilograma zbog stresa, porodični sukobi, selidbe djece iz škole u školu – agonija koja nema cijenu…
SERIJAL SE NASTAVLJA
Serijal će se i dalje nastaviti — istina će izlaziti na vidjelo, korak po korak, sve dok se ne obezbijedi pravda za sve kupce Dženexove Oaze „Lamelae B2“, ali i za sve građane Bosne i Hercegovine koji pred sudovima traže zaštitu svojih prava …i nalete na udar “ŠEJLIZMA”.


VEZANI TEKSTOVI:
ŠEJLIZAM – NOVI TERMIN ZA PRAVOSUDNI APSURD
„ŠEJLIZAM“ POD ISTRAGOM: DETALJI PRIJAVE POSKOK-u OTKRIVAJU OZBILJNE SUMNJE U NEZAKONITO POSTUPANJE
PRAVOSUDNA DŽUNGLA – KAD GRAĐANI IZGUBE POVJERENJE U SUDSTVO: ŠTA OSTANE OD DRŽAVE?
PRIJAVA POSKOK-u: TEST ISTINE ZA PRAVOSUĐE I INSTITUCIJE
PRAVOSUĐE POD REFLEKTORIMA JAVNOSTI: SLUČAJ „ŠEJLIZAM“ POSTAO TEST POVJERENJA U INSTITUCIJE
PRAVOSUDNI ŠOK — KAD GRAĐANI IZGUBE POVJERENJE U SUDSTVO: ŠTA OSTANE OD DRŽAVE?
KO JE ODGOVORAN? LANAC INSTITUCIJA I SISTEMSKI KOLAPS U SLUČAJU „LAMELA B2“



