Postupanje Tužilaštva Tuzlanskog kantona u predmetu koji se odnosi na portal Defter hefte otvorilo je ozbiljna pitanja o selektivnoj primjeni zakona, proporcionalnosti mjera i mogućoj zloupotrebi službenog položaja.
Prema dostupnim informacijama, po nalogu glavnog tužioca Vedrana Alidžanovića, izvršen je upad u porodičnu kuću porodice Alispahić, tokom kojeg je oduzeta kompletna tehnička oprema i arhiva produkcije Defter hefte. Kao osnov za ovako drastičnu mjeru navedena je tvrdnja da je u jednom intervjuu „otkriven identitet maloljetnih djevojčica“.
Međutim, uvid u sporni sadržaj pokazuje da identitet djevojčica u tom intervjuu nije otkriven – niti imenom, niti vizuelnim elementima, niti drugim podacima koji bi omogućili njihovu identifikaciju. Uprkos tome, primijenjene su mjere koje po svojoj težini odgovaraju postupanjima u predmetima teških krivičnih djela, a ne navodnim medijskim prekršajima.
Istovremeno, na drugim portalima, uključujući portal “Crna hronika”, javno su objavljivani sadržaji koji uključuju intervjue i snimke s maloljetnom djevojčicom, njenom majkom i članovima porodice – sadržaji u kojima je identitet djeteta faktički prepoznatljiv. U tim slučajevima, međutim, nije zabilježena reakcija Tužilaštva, niti su preduzete slične ili bilo kakve mjere.
Ovakav disparitet u postupanju nameće pitanje: po kojim kriterijima Tužilaštvo odlučuje kada će reagirati, a kada neće? Da li je u ovom slučaju riječ o zaštiti prava djece ili o selektivnoj represiji prema mediju koji se smatra „nepoželjnim“?
Pravni stručnjaci upozoravaju da zakon mora biti primjenjivan jednako prema svima, te da se institut zaštite maloljetnika ne smije koristiti kao izgovor za gušenje slobode medija ili obračun s kritičkim glasovima. Upad u porodični dom i oduzimanje kompletne arhive bez jasnog i nespornog osnova može predstavljati ozbiljno zadiranje u ustavna prava, uključujući pravo na privatnost, slobodu izražavanja i zaštitu doma.
Do zaključenja ovog teksta, iz Tužilaštvo Tuzlanskog kantona nije dostavljeno detaljno obrazloženje razloga za ovakvo postupanje, niti odgovor na pitanje zašto isti standardi nisu primijenjeni u drugim, javno dostupnim slučajevima.
Slučaj Defter hefte tako prerasta iz pojedinačnog postupka u šire pitanje povjerenja u pravosuđe: da li zakon u Tuzlanskom kantonu važi jednako za sve – ili selektivno, u zavisnosti od toga ko govori i šta govori.
