Nakon što je javnost vidjela kako su na sjednici Komisije za borbu protiv korupcije PSBiH prešućene sudske odluke i sakriveni ključni dokazi, sada se otvara još važnije pitanje: KO JE I ZA ČIJI INTERES PRIPREMAO TAKAV NARATIV?
Autor: Dokumentovano.ba
Jer ono što se gledalo 11.05.2026. godine nije bila spontana rasprava.
TO JE BIO ORGANIZOVAN MODEL ZLOUPOTREBE POLITIČKO-MEDIJSKOG DJELOVANJA
ANISA MAHMUTOVIĆ NIJE NASTUPALA KAO NEZAVISNI NOVINAR
Komisiji za borbu protiv korupcije PSBiH prethodno je od strane Kallosa dostavljena detaljna dokumentacija sa javno dostupnim dokazima, fotografijama i političkim vezama „novinarke“ Anise Mahmutović, iz kojih proizlazi njena direktna povezanost sa SDA strukturama i političkim krugovima koji stoje iza ministra Ahmeda Omerovića.
Uprkos tome, Komisija je dozvolila da upravo takva osoba politički angažovana osoba postane centralni „izvor informacija“ na sjednici koja je javnosti predstavljena kao borba protiv korupcije.
TO VIŠE NIJE NOVINARSTVO
TO JE POLITIČKI AKTIVIZAM POD ZAŠTITOM INSTITUCIJA
Posebno je značajno da je Komisiji dostavljen odgovor na čak 56 stranica, sa sudskim odlukama, dokazima, hronologijom događaja, informacijama o predmetu POSKOK-a broj T 21 0 KT 000483 25, te detaljnim obrazloženjem zbog čega je nezakonito postupanje ministra Ahmeda Omerovića već predmet ozbiljnog krivičnopravnog preispitivanja.
Ali ništa od toga nije prezentirano javnosti.
KOMISIJA JE SAKRILA DA JE SUD STAVIO VAN SNAGE KLJUČNO RJEŠENJE
Na sjednici je javnosti ostavljen utisak da je oduzimanje licence i zabrana rada nešto konačno i zakonito.
A Komisija je već imala dokumente da:
– je rješenje Ministarstva od 28.10.2024. godine bilo stavljeno van snage još 31.12.2024. godine, koje je i poništeno Presudom Kantonalnog suda u Tuzli od 08.05.2026. godine;
– da upravni sporovi još traju;
– i da se vodi postupak pred POSKOK-om protiv ministra Ahmeda Omerovića i drugih.
DAKLE — JAVNOSTI SU SVJESNO PREŠUĆENE KLJUČNE ČINJENICE
I upravo zbog toga dolazimo do suštine:
POLUISTINA JE BILA GLAVNO ORUŽJE
Jer je javnosti rečeno samo ono što proizvodi štetu, da je doneseno rješenje o oduzimanju licence i dozvole za rad, što jeste istina, ali nije rečeno da je to rješenje Kantonalni sud stavio van snage, pa je onda rješenje koje nije imalo nikakav pravni osnov korišteno kao „ključni dokaz“ protiv Kallosa – što je klasičan način zloupotrebe korištenjem poluistina.
A prešućeno sve što ruši unaprijed pripremljeni narativ.
MEDIJSKI NARATIV PRATIO JE INSTITUCIONALNE NAPADE
U dokumentaciji dostavljenoj Komisiji detaljno je obrazloženo da se protiv Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla nije vodio jedan postupak.
VOĐENA JE PARALELNA OPERACIJA NA VIŠE NIVOA
Istovremeno su djelovali:
– Ministarstvo obrazovanja TK;
– građevinska inspekcija Službe za inspekcijske poslove Grada Tuzla;
– Služba za prostorno uređenje i zaštitu okoline Grada Tuzla;
– pojedini sudski postupci;
– fizičke blokade pristupa objektu;
– i kvazimedijski narativ.
Sve je imalo isti efekat:
FAKTIČKO GAŠENJE UNIVERZITETA BEZ PRAVOSNAŽNE ODLUKE
Upravo zato je posebno opasno kada osobe politički povezane sa strukturama vlasti nastupaju kao navodno „nezavisni mediji“, dok istovremeno javnosti prezentuju isključivo montirane informacije koje odgovaraju političkom interesu ministra Ahmeda Omerovića i kruga oko njega.
NIJE DJELOVALA SAMA
Posebno će u narednim nastavcima biti otvoreno pitanje uloge drugih osoba, kao što je Adis Mujdanović, koje su na sjednici Komisije aktivno podržavale takav narativ i učestvovale u stvaranju javne slike zasnovane na parcijalnim i selektivnim informacijama.
Jer više nije pitanje samo šta je govorila Anisa Mahmutović.
PITANJE JE KO JE SVE UČESTVOVAO U ORGANIZOVANJU TAKVE PREDSTAVE
I ko je odlučio:
– da se sakriju sudske odluke;
– da se prešuti odgovor Univerziteta;
– da se ignorišu dokumenti o POSKOK predmetu;
– i da se javnosti predstavi samo jedna strana priče.
OTVARA SE I PITANJE UKLJUČIVANJE TUŽILAŠTVA BIH
Nakon sjednice Komisije od 11.05.2026. godine dodatno se otvara pitanje eventualne odgovornosti svih lica koja su učestvovala u:
– organizovanju;
– pripremanju;
– vođenju;
– i medijskom usmjeravanju predmetne rasprave.
Uključujući i postupanje stručne službe Komisije.
Jer ukoliko institucija raspolaže dokazima, sudskim odlukama i dokumentacijom, a javnosti prezentuje samo selektivne informacije koje proizvode štetu jednom subjektu — tada se otvara ozbiljno pitanje:
DA LI JE KOMISIJA KORIŠTENA KAO INSTRUMENT ZA ORGANIZOVANO STVARANJE POGREŠNE JAVNE SLIKE?
I upravo zbog toga će se u narednom periodu otvoriti i pitanje eventualnog uključivanja Tužilaštva Bosne i Hercegovine u odnosu na sva lica uključena u pripremu i realizaciju sjednice Komisije od 11.05.2026. godine.
SUD JAVNOSTI TEK POČINJE
U narednim nastavcima javnost će vidjeti:
– dokumente koje je Komisija sakrila od javnosti;
– političke veze i koordinaciju pojedinih aktera;
– hronologiju postupanja ministra Ahmeda Omerovića;
– ulogu pojedinih sudija i institucija;
– način kreiranja kvazimedijskog narativa;
– pokušaje disciplinovanja advokata i pravnog izolovanja Univerziteta;
– te mehanizam kroz koji se pokušava faktički ugasiti jedna visokoškolska ustanova bez pravosnažne sudske odluke.
I na kraju, obzirom da je novinarka Anisa Mahmutović na društvenim mrežama tvrdila da njen lik u naslovnim ilustracijama izrađujemo putem ChatGPT od strane advokata Mirnesa Ajanovića iako se radi a našem autorkom djelu uključujući tekst i foto ilustraciju, u prilogu originalna fotografija koju koristimo. Ovoj temi ćemo se svakako posvetiti u jednom od narednih tekstova.
NAJAVA NAJAVE – SUTRA NA PORTALU DOKUMENTOVANO.BA
Najava: Specijalni istraživački serijal o medijskim i institucionalnim zloupotrebama
Kako nastaju javni narativi?
Ko određuje šta je „istina“ prije sudskih odluka?
Kako se sudske presude prešućuju, a konstrukcije pretvaraju u medijske činjenice?
Ko proizvodi „prijetnje“ tamo gdje postoje samo dokumenti, citati i sudske odluke?
I gdje prestaje novinarstvo, a počinje institucionalna i politička zloupotreba javnog prostora?
Portal Dokumentovano.ba pokreće specijalni istraživački serijal:
SUD JAVNOSTI
Serijal će obuhvatiti:
– sudske odluke;
– službene dokumente;
– javne izjave;
– institucionalna saopštenja;
– medijske konstrukcije;
– te mehanizme stvaranja i održavanja javnih narativa u Bosni i Hercegovini.
Biće objavljeni:
– originalni dokumenti;
– detaljne pravne i medijske analize;
– hronologije događaja;
– uporedni prikazi javnih tvrdnji i stvarnih činjenica;
– kao i posebni tekstovi o pokušajima kriminalizacije javnog ukazivanja na moguće nezakonitosti.
Poseban fokus serijala biće:
– medijsko-institucionalni pritisci;
– zloupotreba javnog prostora;
– političko-medijsko targetiranje;
– i pokušaji da se dokumenti, sudske odluke i pravne analize predstave kao „napadi“, „prijetnje“ ili „pritisci“.
Bez anonimnih izvora.
Bez spinova.
Bez „rekla-kazala“ novinarstva.
Samo:
– dokumenti;
– datumi;
– citati;
– sudske odluke;
– i činjenice.
Jer kada dokumenti postanu problem — vrijeme je da javnost vidi cijelu sliku.
Dokumentovano.ba