KADA PREDSJEDNIK PARLAMENTARNE KOMISIJE NE RAZLIKUJE ADVOKATSKO ZASTUPANJE OD POSLANIČKOG MANDATA: DA LI JE U PITANJU PRAVNA NEPISMENOST BRANISLAVA BORENOVIĆA ILI POLITIČKO-INSTITUCIONALNA ZLOUPOTREBA?

Javnost Bosne i Hercegovine jučer je na sjednici Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH mogla vidjeti možda i jedan od najapsurdnijih primjera pravnog neznanja ili političko-institucionalne zloupotrebe u radu parlamentarnog tijela.

Autor: Dokumentovano.ba

Predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović (bivši predsjednik Partije demokratskog progresa – PDP) pokušao je osporiti pravo advokata Mirnesa Ajanovića da zastupa Evropski univerzitet „Kallos“ Tuzla i rektoricu prof. dr Anku Bulatović, iako je:
– dostavljena uredna punomoć;
– poziv upućen instituciji Evropski univerzitet „Kallos“ Tuzla;
– a advokat zakoniti punomoćnik pozvane strane.

Umjesto elementarnog razumijevanja prava advokata na zastupanje, javnost je dobila nevjerovatno poređenje Branislava Borenovića: „Možeš li zastupati mene kao poslanika na sjednici Parlamentarne skupštine BiH?“

I upravo ta rečenica možda najbolje pokazuje: ko danas upravlja pojedinim parlamentarnim komisijama u Bosni i Hercegovini.

DA LI PREDSJEDNIK KOMISIJE ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE ZAISTA NE RAZUMIJE OSNOVNI INSTITUT ADVOKATSKE PUNOMOĆI?

Da stvar bude potpuno jasna i građanima i javnosti:

Poslanik:
– vrši lični demokratski mandat;
– glasa;
– učestvuje u zakonodavnoj vlasti;
– i njegov mandat je neprenosiv.

Advokat:
– zastupa pravna i fizička lica;
– postupa po punomoći;
– i ima pravo zastupati klijenta pred institucijama.

TO NEMA APSOLUTNO NIKAKVE VEZE JEDNO SA DRUGIM – kako to ne zna Borenović.

U odnosu na apsurdno pitanje podučavamo poslanika Borenovića da advokat ne može:
– glasati umjesto poslanika;
– obavljati mandat poslanika;
– niti vršiti zakonodavnu funkciju.

Ali, advokat može zastupati pravno i fizičko lice pred institucijama.

To zna svako a posebno:
– svaki student prve godine prava;
– svaki pripravnik;
– svaki advokat;
– svaki sud;
– svako tužilaštvo;
– svaka upravna institucija.

OSIM, OČIGLEDNO, PREDSJEDNIKA KOMISIJE ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE.

Zato je krajnje zabrinjavajuće kada predsjednik parlamentarne komisije, koji je dvije decenije u zakonodavnoj vlasti i na budžetima institucija Bosne i Hercegovine, elementarnom pravnom nepismenošću iznosi ovakvo poređenje, jer:
– miješa lični politički mandat sa advokatskim pravom zastupanja;
– poistovjećuje parlamentarni mandat sa institutom punomoći;
– i priznaje elementarno nerazumijevanje osnovnih pravnih pojmova.

KOMISIJA NIJE POZVALA PRIVATNO LICE — NEGO INSTITUCIJU

Rektorica Anka Bulatović nije bila pozvana:
– kao privatno fizičko lice radi saslušanja o svojim privatnim ličnim saznanjima;
– niti kao svjedok u krivičnom postupku;
– niti kao poslanik ili nosilac javne funkcije.

Pozvana je kao predstavnik i zastupnik Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla.

A pravno lice:
– ne govori samo „lično“;
– nego isključivo preko ovlaštenih zastupnika i punomoćnika.

I upravo zato advokat ima potpuno legitimno pravo zastupati pravno lice pred svim institucijama.

A da ne govorimo o:
– sudovima;
– tužilaštvima;
– i svim drugim postupcima u kojima je pravo na zastupanje osnovno pravo svakog pravnog i fizičkog lica.

Ali predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović očigledno ne razlikuje:
– zakonodavni mandat;
– od instituta punomoći i pravnog zastupanja.

I sada javnost ima pravo postaviti ozbiljno pitanje: KAKO BRANISLAV BORENOVIĆ KOJI NE RAZUMIJE OVU ELEMENTARNU RAZLIKU MOŽE VODITI PARLAMENTARNU KOMISIJU ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE?

U SVAKOJ PRAVNOJ DRŽAVI ADVOKATSKO ZASTUPANJE JE OSNOVNO PRAVO

Samo je u Borenovićevoj interpretaciji:
– advokatska punomoć postala „sporna“;
– zastupanje putem advokata „neviđena praksa“;
– a prisustvo advokata predstavljeno kao incident.

I zato je Borenovićev narativ:
– „izbjegavanje saslušanja“;
– „neviđena praksa“;
– ili insinuacija da je sama pojava advokata nešto problematično,
izuzetno opasan.

Jer, zastupanje putem advokata nije incident.

To je osnovno pravo pravnih i fizičkih lica u svakoj pravnoj državi.

KADA PARLAMENTARNA KOMISIJA POČNE LIČITI NA POLITIČKI PRITISAK

Ali ono što dodatno zabrinjava jeste širi kontekst cijelog slučaja.

Jer se postavlja pitanje: DA LI JE CILJ KOMISIJE ZAISTA BORBA PROTIV KORUPCIJE — ILI POLITIČKO-INSTITUCIONALNI PRITISAK USMJEREN PREMA ODREĐENOJ AKADEMSKOJ INSTITUCIJI

Posebno kada se zna:
– da je Kantonalni sud u Tuzli poništio kao nezakonito rješenje Ministarstva obrazovanja TK o oduzimanju licence i dozvole za rad Kallosu 7.5.2026. godine;
– da je isto rješenje još 31.12.2024. godine od strane istog suda stavljeno van snage;

– i da ne postoji nijedna odluka o „nelegalnim diplomama“.

Uprkos tome:
– dio političko-medijskog prostora;
– pojedini mediji;
– i sada pojedini članovi Komisije,
nastavljaju proizvoditi javni narativ o „spornom univerzitetu“.

NASTAVLJA SE POLITIČKO-MEDIJSKA OPERACIJA STVARANJA PERCEPCIJE O „SPORNOM UNIVERZITETU“.

I upravo zbog toga postavlja se mnogo ozbiljnije pitanje:

DA LI NEKO KORISTI PARLAMENTARNU KOMISIJU RADI POLITIČKOG I INSTITUCIONALNOG UNIŠTAVANJA AKADEMSKE KONKURENCIJE U INTERESU KONKURENTSKIH I POLITIČKIH CENTARA MOĆI?

AKO OVO NIJE ZLOUPOTREBA FUNKCIJE — ŠTA ONDA JESTE?

Jer:
– osporavati pravo na advokatsko zastupanje;
– javno insinuirati „izbjegavanje saslušanja“;
– ignorisati urednu punomoć;
– i praviti apsurdna i smiješna poređenja sa poslanicima,
nije više samo politički problem.

To otvara pitanje:
– zloupotrebe funkcije;
– institucionalnog pritiska;
– moguće trgovine uticajem;
– i pokušaja uklanjanja akademske konkurencije kroz političko-medijske mehanizme.

I SADA JAVNOST IMA PRAVO POSTAVITI KLJUČNO PITANJE: DA LI JE CILJ KOMISIJE UTVRĐIVANJE ČINJENICA — ILI JAVNO POLITIČKO TARGETIRANJE?

SUD JAVNOSTI SE NASTAVLJA

Dokumentovano.ba će u narednim nastavcima objaviti:
– kompletne video snimke rasprave;
– dokumente Komisije;
– detaljne pravne analize;
– i nova pitanja o ulozi pojedinih političkih i medijskih aktera u pokušajima institucionalnog obračuna sa Evropskim univerzitetom „Kallos“ Tuzla.

Jer kada predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije ne razlikuje advokatsku punomoć od poslaničkog mandata — onda problem više nije samo pravni.

ONDA PROBLEM POSTAJE KO UOPŠTE UPRAVLJA INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE.

U prilogu jedan od objavljenih medijskih tekstova:

Verbalni okršaj u Parlamentu BiH | Borenović: “Ovo nije sudnica”, Ajanović: “Ovo je kršenje prava”

Vezani tekstovi:

KO NAM SUDI | SUD I JA | SUD JAVNOSTI – NEMA STAJANJA: TRI FELJTONA U JEDNOM – JEDAN CILJ

MINISTARSKI KABINET AHMEDA OMEROVIĆA U OSNOVNOJ ŠKOLI – ČIJI JE PROSTOR, ČIJA JE ODLUKA, ČIJI JE INTERES?

DANAS: SKANDAL U PRAVOSUĐU BiH? DA LI JE PREDSJEDNIK OPĆINSKOG SUDA U TUZLI IZABRAN PRIJE ODLUKE VSTV-a BiH

DOKUMENTOVANO.BA DOBILO VAŽNU PRAVOSUDNU BITKU – RAT ZA PRAVDU JOŠ TRAJE

ŠTA SE DEŠAVA KADA SUDIJA ZNA DA ZA “POGREŠNU PRESUDU” NEĆE SNOSITI POSLJEDICE

ZAŠTO SISTEM U KOJEM SUDIJE BIRAJU SUDIJE NE MOŽE OBEZBIJEDITI STVARNU ODGOVORNOST

OD SADA – SUD I JA U SUDU JAVNOSTI

NAJAVA: GRAĐANSKI PROTESTI PRED OHR-om ZBOG REFORME PRAVOSUĐA