Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ne misli da je Deklaracija Skupštine Srbije o osudi zločina u Srebrenici dobra.
Deklaracija je usvojena 2010. godine, iako u njoj nije pomenut termin genocid.
“Ne mislim da je ta Deklaracija bila dobra, mislim da ju je sastavljao spoljni faktor. Ne mislim, nego znam, ali svako ima pravo na svoje mišljenje”, izjavio je Vučić.
Skupština Srbije usvojila je 2010. godine Deklaraciju, koja se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde kojom je utvrđeno da je u Srebrenici jula 1995. godine izvršen genocid, i u tekstu se osuđuje zločin na način utvrđen presudom pomenutog suda, bez pominjanja termina genocid.
Vučić je u New York otputovao 21. aprila kako bi prisustvovao sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) na kojoj je razmatran izvještaj UNMIK-a.
Posjetu je iskoristio kako bi razgovarao sa predstavnicima više država uoči glasanja o Rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici u pokušaju da spriječi usvajanje tog dokumenta.
Prijedlog Rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid bi na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a trebalo da se nađe početkom maja.
Podsjećamo, Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2. maja će razmatrati i Nacrt rezolucije o Srebrenici a podržale su je Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, a pored njih na ovoj listi su i Njemačka, Albanija, Čile, Finska, Irska, Jordan, Lihtenštajn, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Ruanda, Slovenija i Turska te Sjeverna Makedonija.
Kada je riječ o rezoluciji, najvažniji dio predstavljaju zaključci u kojima se naglašava sljedeće:
- Generalna skupština odlučuje da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici koji će se obilježavati svake godine;
- Bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem u cilju sprečavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti;
- Bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
- Ističe važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici;
- Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo i u međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida;
- Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN” počevši sa aktivnostima za 30. godišnjicu 2025. godine;
- Poziva sve države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući NVO da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući i posebne aktivnosti u znak sjećanja na žrtve genocida 1995. godine u Srebrenici.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, zvanični Beograd negira da je u Bosni i Hercegovini u julu 1995. godine počinjen genocid, a ubistvo više od 8.300 bošnjačkih civila naziva “strašnim zločinom” ili “masakrom”. (Klix.ba)
