- Piše: Ibro Čavčić (CIN)
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom dodijelio je u proteklih 13 godina više od 195 miliona maraka za zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Dio novca je uzalud potrošen jer su bile angažovane samo na papiru – dobijale su plate i doprinose, a nisu odlazile na posao.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da su pojedina preduzeća formalno zapošljavala osobe sa invaliditetom samo kako bi ostvarila novčane poticaje te povrat poreza i doprinosa.
Zilhad Forić stoji iza tri preduzeća koja su iz Fonda za osam godina dobila više od 3,2 miliona KM. On priznaje da polovina od trideset osoba sa invaliditetom u jednoj njegovoj firmi nije imala gotovo nikakvu radnu obavezu. Preko ove firme je prodavao med.
„Znači, imali su ugovor, rad od kuće, nešto kao rad od kuće. Bilo je njih koji su zaduživali robu. (…) Odnese desetak sirupa, desetak kila meda pa proda nekoj svojoj rodbini, proda familiji. (…) Možda njih šest-sedam sigurno nije radilo ništa“, priznaje Forić u razgovoru sa novinarima.
Neki od poslodavaca su od njih uzimali dio plate. Bivša radnica u krojačkoj firmi „Šabić BH” svjedočila je novinaru CIN-a da je bila samo formalno zaposlena i da je dio plate morala vraćati.
Ured za reviziju institucija u FBiH utvrdio je da Fond nedovoljno kontroliše preduzeća kojima dodjeljuje novac. U 2020. godini izvršene su kontrole 37 korisnika ovih sredstava u prethodne dvije godine i to samo u Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu Sarajevo.
„Konstatirano je da su (…) sve osobe sa invaliditetom u trenutku vršenja nadzora bile odsutne (…) iz razloga godišnjeg odmora, bolovanja, korištenja slobodnih dana, rada od kuće i tako dalje“, rekla je koordinatorica Sektora za finansijsku reviziju Marijana Milićević.
Zapošljavanje na papiru
Federalni parlament je usvojio Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i upošljavanju osoba sa invaliditetom 2010. godine čime je i osnovan Fond. Finansiraju ga privrednici i institucije koje ne zapošljavaju osobe sa invaliditetom.
Samir Krivić, aktivista za prava osoba sa invaliditetom i bivši uposlenik Fonda, kaže da je Zakon izgubio smisao jer se kroz proteklu deceniju pokazalo da se oni samo formalno zapošljavaju, odnosno da ne rade, a da ih poslodavci zapošljavaju isključivo da bi stekli neku materijalnu korist.
„Osobi sa invaliditetom se, u principu, od strane poslodavaca prezentira jedna vrlo jednostavna priča: ja ću tebe zaposliti, ići će ti radni staž, imat ćeš zdravstveno osiguranje, ne moraš dolaziti na posao“, objašnjava Krivić.
Najveće privilegije ostvaruju preduzeća koja steknu status „zaštitne radionice“. Taj status se dobija nakon što preduzeća uposle najmanje devet osoba sa invaliditetom. Tako iz Fonda mogu povlačiti sredstva za povrat poreza i doprinosa za sve uposlene i dobiti subvenciju neto plate osobe sa invaliditetom u visini 30% prosječne neto plate u FBiH. Taj status im daje prednost u odnosu na druga preduzeća jer imaju pravo i na dodatne novčane stimulanse.
Status „zaštitne radionice“ imale su i firme „Zlatni med“, „Gunsu BH“ i „Zikros“ kojima je upravljao Forić. Sve tri su registrovane na istoj adresi u Sarajevu.
„Zlatni med“ i „Gunsu BH“ su od 2016. do 2022. godine iz Fonda dobili 3,18 miliona KM. Ove dvije firme su prestale sa radom nakon što im je Fond početkom 2023. obustavio isplatu sredstava jer im Forić nije dozvolio da urade kontrolu. Inspektori Fonda prilikom dolaska nisu zatekli zaposlene osobe sa invaliditetom pa zbog toga, kako navode, nisu ni mogli utvrditi da li su zaposleni uključeni u radni proces.
„Ako imaš dvadesetak zaposlenih i on ti jednu refundaciju uskrati, to je gotovo, ne možeš više funkcionisati“, objasnio je Forić.
Ahmet Baljić, direktor Fonda, kaže da su pokušali izvršiti nadzor u “Zlatnom medu” nakon prijave o nepravilnostima prilikom nabavke stalnih sredstava i repromaterijala. Međutim, Forić nije dozvolio kontrolu, obrazloživši da su već od ranije imali potvrde iz Fonda da je utrošak sredstava bio valjan.
Fond im je obustavio isplatu pa su svi uposlenici dobili otkaz. Među njima je i 20-ak osoba sa invaliditetom.
Otkaz je dobila i Armina Mešić Feriz iz Ilijaša kojoj je dvaput transplantiran bubreg i koja više od 15 godina ide na dijalizu. Ona je u „Zlatnom medu“ bila formalno zaposlena do marta 2023. godine. Tokom liječenja u Sarajevu saznala je da je ostala bez zdravstvenog osiguranja. Kontaktirala je firmu gdje su joj rekli da će je po istom principu zaposliti u firmi „Zikros“ jer je „Zlatni med“ tada već prestao sa radom.
„Zikros“ se bavi uzgojem muznih krava i registrovan je 2023. godine. Od jula do oktobra iste godine je na ime refundacije poreza i doprinosa te subvencije neto plata osoba sa invaliditetom dobio gotovo 50.000 KM.
„Pristala sam da se zaposlim iz razloga jer sam ostala bez zdravstvenog osiguranja“, navela je Mešić Feriz početkom jula 2023. u pisanoj izjavi koju je dostavila Fondu. Razlog zbog kojeg je otišla u Fond bile su neisplaćene plate za april, maj i juni. Nakon što se požalila, „Zikros“ joj je plate isplatio retroaktivno.
Upitan šta je Mešić Feriz radila, Forić odgovara: „Jest ona radila u „Zlatnom medu“ i počela je raditi u firmi „Zikros“. Ništa, ništa nije radila. Znači, bila je zaposlena, dobijala je platu, rad od kuće“.
Propisima koji regulišu oblast rada i profesionalne rehabilitacije uposlenicima se može osigurati i rad od kuće. Forić priznaje da je među njegovim uposlenicima bilo onih koji su zaista radili kao i onih koji nisu imali nikakvu obavezu.
Međutim, kada je Fond početkom 2024. izvršio nadzor i u firmi „Zikros“, od ukupno 13 zaposlenih osoba sa invaliditetom zatekli su samo jednu. Za vrijeme nadzora je u kancelariji bio prisutan Forić koji se službenicima predstavio kao gost. Međutim, u razgovoru sa novinarima je rekao da on stoji i iza tog preduzeća.
„Ne može svako ko ima invaliditet raditi (…) i onda kažeš takvom čovjeku sjedi kod kuće, jer ti ga je žao, dobijat ćeš platu“, kaže Forić.
Direktor Fonda Baljić kaže da je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu podnio krivične prijave protiv „Zlatnog meda“ i „Gunsu BH“ jer njihovim službenicima nisu dozvolili nadzor.
U Tužilaštvu su novinarima rekli da za „Zlatni med“ provjeravaju navode iz prijave dok se u slučaju „Gunsu BH” istraga neće provoditi jer ono što je prijavljeno, nije krivično djelo. Međutim, Fond je podnio pritužbu i trenutno se čeka odluka glavne kantonalne tužiteljice.
Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, smatra da je Fond odgovoran za nadzor nad korisnicima sredstava.
„Mi smo pripremili Izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom gdje želimo da, između ostalog, pojačamo nadzor u kontekstu odgovornosti Fonda“, rekao je Delić.
Baljić, s druge strane, kaže da je zbog nedovoljnog broja uposlenika Fonda nemoguće izvršiti nadzor 3.500 osoba sa invaliditetom koje ostvaruju prava na refundaciju doprinosa.
„U 2023. je izvršeno ne manje od 150 nadzora redovnih“, kaže Baljić, dodavši da su reagovali i u svim situacijama kada bi dobili neku prijavu.
Federalni revizori su u posljednjoj reviziji iz 2020. naveli da Fond nije mogao prilikom nadzora nad korisnicima sredstava potvrditi da zaposlene osobe sa invaliditetom obavljaju poslove za koje su bile osposobljene.
„Vi apsolutno niste mogli, ne možete utvrditi nit da li oni obavljaju poslove za koje su osposobljeni, a osim toga da su njihova radna mjesta i uvjeti rada prilagođeni njihovim radnim sposobnostima“, istakla je Marijana Milićević iz Ureda za reviziju.
Kroj za potlačen društveni sloj
Novac je iz Fonda dobijala i firma „Šabić BH“. Firmu je 2018. otvorila Samira Šabić koja je prethodno imala krojački obrt i počela zapošljavati osobe sa invaliditetom.
Već naredne godine firma je imala pet zaposlenih osoba sa invaliditetom za koje je dobila 67.200 KM. Jedna od njih je bila i krojačica Halida Jahić koja je skoro tri godine radila na procenat u ovom salonu.
Ona se prisjeća tadašnjeg razgovora sa šeficom Šabić: „Pitala nas je da li poznajemo nekog od invalida da ga uposlimo. Ja sam joj rekla pa, hajd’ prijavi mene, ja sam invalid, radim ti već“.
To se ubrzo i desilo. Jahić je bila zaposlena od maja do septembra 2019. godine, ali do kraja ovog perioda nije dobila platu za juli pa je dala otkaz: „Ne možeš mi uzimati ono što je moje“.
Pokušavajući saznati šta se desilo sa julskom platom, novinari CIN-a su otkrili da je firma Fondu pravdala julsku uplatu svojim izvodom na kojem uz broj računa piše da je novac uplaćen na ime Halide Jahić. No, uporedivši te podatke sa stvarnim brojem bankovnog računa Halide Jahić, novinari CIN-a su otkrili da je iznos za julsku platu ustvari uplaćen na račun vlasnice firme Samire Šabić, otvoren u Addiko banci.
„Šabić BH“ je za zaposlenje Halide Jahić iz Fonda dobila 11.550 maraka. Kako je ona dala otkaz, ova firma je bila dužna Fondu vratiti preostala sredstva.
Ahmet Baljić, direktor Fonda, nije mogao novinarima potvrditi da li ima još ovakvih slučajeva: „Pa i po tim preduzećima postoje direktori koji odgovaraju za zakonitost“.
Zahvaljujući članstvu u Udruženju „Ruka podrške“ iz Hadžića, u preduzeću „Šabić BH“ se godinu dana kasnije zaposlila i Amra Golubić. Predsjednik Udruženja Almir Išerić joj je preporučio posao čistačice u ovoj firmi, ali mu je ona rekla da zbog svog stanja ne može raditi fizičke poslove.
Golubić se prisjeća da joj je Išerić rekao da ona neće ni raditi, već da će umjesto nje raditi asistenti, zbog čega ona od plate treba vraćati 175 KM.
„Moraju ti asistenti imati platu. Pa, hajde, mislim i jest. Ne može niko raditi za tebe džabe“, prisjeća se Golubić.
Novinari otkrivaju da joj je asistent bio tadašnji direktor „Šabić BH“ i suprug vlasnice firme Elvedin Šabić. On je sam sa sobom potpisao ugovor na platu od 175 KM kao izvršilac i naručilac radova u kojem se obavezao da će asistirati u čišćenju.
Iako je bila zaposlena na puno radno vrijeme i dobijala platu od 400 do 620 KM, Golubić nije odlazila na posao. Tvrdi da je od plate svaki mjesec vraćala traženi iznos.
Išerić je potvrdio da je posredovao u zapošljavanju, no kaže da se nije ni o čemu dogovarao sa Golubić: „Ja nisam uposlenik ‘Šabić BH’“.
Golubić kaže da je prvi put upoznala poslodavce kada su joj rekli da dođe u firmu jer su imali informaciju da će ih posjetiti inspekcija iz Fonda.
„Nakon godinu i nešto (vraćanja novca, op. a.) ja sam prvi put odnijela na Ilidžu u tu firmu“, prisjeća se ona koja je za čitav period zaposlenja samo dva dana provela na radnom mjestu.
To je novinarima potvrdio i njen suprug Senad Golubić koji je umjesto supruge nosio novac isti dan kad bude plata: „Nekad bi kasnije, al većinom taj isti dan“.
„Šabić BH“ je za njeno zaposlenje iz Fonda dobio u startu 12.600 KM.
Kada je posumnjala u zakonitost dogovora, Golubić se konsultovala sa pravnicima koji su joj savjetovali da traži potvrdu ili priznanicu da vraća novac, što je i učinila krajem 2022. godine. Tek kad je došla kući, vidjela je da je umjesto priznanice dobila fiskalni račun na 175 KM za „usluge šivanja“.
Izrevoltirana postupkom, Golubić je telefonom nazvala Samiru Šabić i rekla joj da nije dužna vraćati novac, na šta je dobila odgovor: „To je tvoja teorija“. Sljedeći mjesec je Golubić tražila broj bankovnog računa na koji može uplatiti novac nakon čega joj je Šabić u Viber prepisci poslala žiro račun druge uposlenice.
„Broj je žene koja radi umjesto tebe, a svrha uplate, što se mene tiče, možeš staviti šta hoćeš“, napisala je Šabić.
Nakon što se pobunila, Golubić je dobila pisano upozorenje u kojem je navedeno da treba doći na posao. Uzela je bolovanje, ali čim je zaključeno, dobila je otkaz. Ona kaže da su i druge osobe sa invaliditetom vraćale dio plate svojim poslodavcima. Isto je u razgovoru sa novinarima CIN-a potvrdila i Halida Jahić, napominjući da su osobe sa invaliditetom „uvijek imali neku cifru koju njoj (Samiri Šabić, op. a.) moraju vratiti“.
Ugovor o djelu koji je asistent i direktor Šabić potpisao sam sa sobom tada je već bio istekao. U međuvremenu je njegova supruga postala direktorica firme i zaposlila svog muža kao osobu sa invaliditetom. Za to zaposlenje dobili su od Fonda 16.200 KM.
Od 2019. do kraja 2023. godine firma „Šabić BH“ je dobila više od 1,4 miliona KM na ime novčanog stimulansa, refundacije poreza i doprinosa te razvoja preduzeća.
Supružnici Šabić nisu željeli pred kameru CIN-a. Insistirali su na pisanoj korespondenciji, ali su ignorisali odgovore na konkretna pitanja u vezi sa uslovima zapošljavanja osoba sa invaliditetom.
„Teret bolesti nosimo mi – ja, a neko profitira“, rekla je Golubić.
