- Piše: Milena Mitrović (CIN)
Sarajevski advokat Omar Mehmedbašić već 17 godina uživa najveće povjerenje kao branilac po službenoj dužnosti. U tri suda Mehmedbašić je za posljednjih šest godina branio u više od 600 predmeta i zaradio najmanje 2,9 miliona maraka.
Još dvojica advokata su osim njega u ovom periodu zaradila milionske iznose braneći po službenoj dužnosti. Stjepan Ćaćić iz Tuzle zaradio je 1,54 miliona maraka, a Zlatko Ibrišimović iz Sarajeva 1,1 milion maraka. Ćaćić je bio angažovan u više od 300, a Ibrišimović u najmanje 260 predmeta.
Na odbrane po službenoj dužnosti je od 2017. do kraja 2022. godine izdvojeno najmanje 58,8 miliona KM. Iako je više od 1.440 branilaca bilo angažovano u službenim odbranama, za njih deset isplaćena je šestina ovog iznosa. Iznosi koje su advokati zaradili su i veći, međutim pojedini sudovi nisu Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) dostavili podatke.
Mehmedbašića, Ćaćića i Ibrišimovića su sudije postavljale za branioce nakon što su ih najčešće birali osumnjičeni i optuženi koji po važećim propisima Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) imaju pravo na to. Oni nisu željeli govoriti sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo.
Pored njih trojice među deset najplaćenijih su i advokati iz Sarajeva: Dijana Hasić Kamarić, Muhidin Kapo, Selman Zijadić, Ahmed Fejzić i Izet Baždarević, Azijada Mujkić iz Zenice te Bakir Hećimović iz Tuzle.
Kako godinama tek nekolicina advokata dobija daleko veći broj predmeta u odnosu na druge, iz Regionalne advokatske komore Sarajevo su predložili izmjene Zakona. Predlažu da isključivo sudije postavljaju advokate redoslijedom sa liste prijavljenih branilaca po službenoj dužnosti.
Ovakva praksa je već zaživjela u Republici Srpskoj (RS). Nakon izmjena Zakona o krivičnom postupku 2021. godine propisano je da samo predsjednici sudova dodjeljuju advokate.
Izmjenama zakona do više posla
CIN više od decenije prikuplja podatke o isplatama advokata po službenoj dužnosti koje plaćaju građani BiH. Prema prikupljenim podacima, od 2005. godine, uz Mehmedbašića, među deset najplaćenijih su njegove kolege iz Sarajeva: Muhidin Kapo, Selman Zijadić i Izet Baždarević.
Kapo i Baždarević smatraju da su u vrhu najplaćenijih zbog dugogodišnjih karijera u pravosuđu zbog čega su prepoznatljivi javnosti.
Kapo se advokaturom bavi duže od 40 godina i za šest godina je, braneći po službenoj dužnosti u Općinskom i Kantonalnom sudu u Sarajevu, zaradio najmanje 858.000 maraka. Najviše je radio na Općinskom sudu u Sarajevu gdje su ga u 86 predmeta izabrali osumnjičeni i optuženi, a 12 puta je angažovan po odluci suda.
Kaže da je to zato što se svakom maksimalno posveti i da se to pročulo. „Klijenti pričaju po pritvorskim jedinicama, po zatvorima jedan drugom, pa onda razmjenjuju iskustva pa onda ljudi traže.”
Baždarević kaže da ga stranke biraju jer su ga ranije upoznali dok je radio kao sudija. Zastupajući po službenoj dužnosti, on je na sudovima za šest godina zaradio 464 hiljade KM. Samo na Općinskom sudu u Sarajevu je bio angažovan u 131 predmetu, od čega su ga klijenti izabrali u 98 slučajeva.
Zijadić je u istom periodu zaradio 546 hiljada maraka. U 79 predmeta je izabran za branioca, dok ga je sud postavio svega sedam puta. On je odbio razgovarati sa novinarima, kratko poručivši da „kako god se donese zakon, on se mora poštivati“.
Prema Zakonu o krivičnom postupku u FBiH, onaj ko nema novca da plati advokata, dobit će ga po službenoj dužnosti, birajući ga sam sa predočene liste branilaca, a ako to ne uradi, dodjeljuje mu ga postupajući sudija.
Međutim, zbog nesrazmjera u broju dobivenih slučajeva između branilaca koji žele braniti po službenoj dužnosti, sve su glasniji zahtjevi advokata da se propisi izmijene.
Iz Regionalne advokatske komore Sarajevo nedavno su uputili inicijativu za izmjenu Zakona koju su poslali Federalnom ministarstvu pravde. Predloženo je da umjesto osumnjičenih i optuženih advokate postavljaju sudije po redoslijedu sa liste.
Armin Mušija, predsjednik Komore, kaže da bi se ovim izmjenama riješio dugogodišnji problem „gdje se ukazuje i gdje je detektovan ogroman nesrazmjer u broju odbrana koje imaju pojedini advokati u odnosu na druge branioce po službenoj dužnosti”.
Predloženo je još i da se ukine mogućnost da uposlenici Zavoda za besplatnu pravnu pomoć zastupaju u predmetima po službenoj dužnosti.
Za predložene izmjene Zakona dobio je podršku Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu koji su godinama u vrhu po izdvajanjima za ove odbrane.
Zbog velikog broja predmeta koje imaju pojedini advokati, često se dešava da oni pošalju zamjenskog advokata na ročište.
„Jednostavno, fizički ne mogu da budu na dva ili tri mjesta u isto vrijeme. I onda oni, jednostavno, moraju tražiti da to budu advokati na zamjeni”, kaže Denis Kurtović, predsjednik Krivičnog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu i dodaje da je to uobičajena praksa koja je zakonom dozvoljena.
Međutim, sa predloženim izmjenama nisu saglasni svi advokati.
„Osumnjičeni ima pravo izbora da izabere sa liste advokata koga on smatra da bi najbolje štitio njegov interes”, kaže Jasmin Abdagić, predsjednik Regionalne advokatske komore iz Bihaća.
I njegov kolega iz Tuzle Bakir Hećimović kaže da je pravo osumnjičenog na samostalan izbor advokata zagarantovano Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. On se advokaturom bavi osam godina, a u zadnjih šest je za odbrane po službenoj dužnosti zaradio 477 hiljada KM.
Za Bekira Gavrankapetanovića, predsjednika Advokatske komore Federacije BiH, ove primjedbe ne stoje: „Smatram da pravo na pravično suđenje nije povrijeđeno čim dobiješ stručnog branioca”.
S druge strane, Kapo kaže da se ovim izmjenama ne bi ništa riješilo. „Može se to zloupotrebljavati. Sud postavi branioca nekome, klijent kaže izvinite, mi ne možemo da uskladimo koncept odbrane, ne možemo da se dogovorimo. Ja ne želim da me on brani. (…) Kako to riješiti?”
CIN je ranije pisao da postoje brojne zloupotrebe u sistemu dodjela advokata u koji su uključeni i policajci i sudije koji sugerišu strankama koga izabrati sa liste branilaca. O ovome su svjedočili advokati, sudije i osuđenici.
„U tom dijelu sad nema nikakvog reda. (….) Ja tvrdim, nemam pouzdane podatke, da su neki advokati privilegovani”, rekao je Baždarević, dodavši da je „potrebno uvesti red” pri dodjeli branilaca po službenoj dužnosti.
Advokatska komora FBiH je 2020. godine uputila Viskom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH sličnu inicijativu za izmjene zakona na federalnom i državnom nivou. Međutim, ni četiri godine kasnije nema konkretnih rješenja. Iz VSTV-a i Ministarstva pravde BiH su novinarima kratko odgovorili da se na ovim inicijativama još radi.
Izmjenama Zakona o krivičnom postupku RS-a 2021. godine okrivljeni i osumnjičeni više nemaju priliku birati advokate koji će ih zastupati u odbranama po službenoj dužnosti. Umjesto njih branioce postavljaju predsjednici sudova, idući redoslijedom po spisku koji im je dostavila Advokatska komora RS-a.
Milenko Milekić, predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci, kaže da advokata koji nije u mogućnosti prihvatiti odbranu poziva ponovo kada pred sud dođe sljedeći predmet.
„Svi su advokati zastupljeni. Znači, različiti advokati brane, ali nema kumulacije da jedan advokat ima više predmeta“, kaže Milekić.
Po istom principu rade i njegove kolegice Danijela Elenkov i Slavica Tadić, predsjednice osnovnih sudova u Prijedoru i Zvorniku. One su novinarima rekle da su i prije izmjena u njihovim sudovima u većini slučajeva sudije postavljale advokate.
„Da ne bi bilo manipulacija određenih, onda smo išli tako da je uvijek išlo po redoslijedu advokata“, kaže Tadić.
Izmjenama Zakona kojima se sprečava favorizovanje pojedinih branilaca zadovoljni su i predsjednici zborova advokata u RS-u sa kojima su novinari razgovarali.
Isti advokati godinama najplaćeniji
Novinari CIN-a su od sudova u BiH tražili podatke o pojedinačnim iznosima naknada za svakog advokata angažovanog po službenoj odbrani, kao i načinima njihovog izbora od 2017. do kraja 2022. godine. Od 73 suda podatke o isplaćenim naknadama je poslalo njih 67.
Za odbrane po službenoj dužnosti sudovi u Federaciji godinama izdvajaju više novca u odnosu na sudove u Republici Srpskoj i Brčko distriktu. I dok su 43 suda u Federaciji za šest godina izdvojila 42,7 miliona KM, 22 suda u RS-u su za ovu namjenu isplatila 4,7 miliona maraka. Ovaj iznos je i veći, međutim podatke su odbili dostaviti osnovni sudovi u Gradiški, Novom Gradu, Doboju i Modriči, dok Vrhovni sud RS-a u navedenom periodu nije imao izdvajanja za odbrane po službenoj dužnosti.
Osnovni sud u Prnjavoru je poslao zbirne iznose naknada za svih šest godina, dok je Kantonalni sud u Sarajevu također dostavio ukupne iznose za 2017, 2018. i 2019. godinu.
Pojedini sudovi nisu dostavili podatke o načinu dodjele advokata, odnosno u koliko slučajeva je branioca birao klijent, a koliko puta ga je dodijelio sud. Od deset sudova koji su u proteklih šest godina izdvojili najviše novca za advokate odbrane po službenoj dužnosti ove podatke je dostavilo njih šest.
Prema dostupnim podacima, u općinskim sudovima u Sarajevu i Zenici, kantonalnim sudovima u Bihaću, Tuzli i Zenici te Sudu BiH češće su optuženi i osumnjičeni birali ko će ih zastupati. Tako je bilo u 5.246 predmeta, dok su sudovi postavljali branioce u 1.519 slučajeva. Ovi sudovi su isplatili 26,6 miliona maraka za odbrane po službenoj dužnosti.
Uz Kantonu Sarajevo u još tri kantona godinama isti advokati ostvaruju najveće zarade po službenoj dužnosti. U Unsko-sanskom kantonu to je Hasan Veladžić. On je najmanje 37 puta bio angažovan kao branilac po službenoj dužnosti na pet sudova u BiH, gdje je zaradio oko 190.000 KM.
Azijada Mujkić, sedma najplaćenija advokatica u BiH, ujedno je najplaćenija u Zeničko-dobojskom kantonu. Po službenoj dužnosti branila je u najmanje 230 predmeta na 12 sudova i zaradila je 493.182 KM. Najplaćeniji u Kantonu 10 je advokat Goran Bradarić. On je od 2017. godine, braneći u 60 predmeta na pet sudova, zaradio 99.612 KM.
Advokat Stjepan Ćaćić iz Tuzlanskog kantona je drugi najplaćeniji advokat u BiH. Braneći klijente u 320 predmeta na 12 sudova, zaradio je 1,54 miliona KM. On je bivši kantonalni tužilac koji se advokaturom bavi zadnjih desetak godina.
Irena Pehar iz Hercegovačko-neretvanskog i Esad Muminović iz Bosansko-podrinjskog kantona su najplaćeniji u ovim kantonima. Pehar je za odbrane po službenoj dužnosti na četiri suda zaradila 198.349 KM. Branila je u oko 60 predmeta. Muminović je bio angažovan u pet predmeta na dva suda, što mu je omogućilo zaradu od 16.786 maraka.
Njihov kolega iz Bijeljine Miodrag Stojanović godinama je jedan od najtraženijih advokata pred Sudom BiH. On je za šest godina zaradio 368.527 KM, od čega najveći dio upravo pred ovim sudom. Kaže da je reputaciju jednog od najtraženijih advokata stekao braneći pred Haškim tribunalom u predmetima koji se odnose na ratne zločine.