- Piše: Renata Radić-Dragić (CIN)
Bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić je tražio pomilovanje, ali bez stvarne želje da bude pomilovan. To je bio samo pokušaj u traženju načina da odgodi odsluženje četverogodišnje zatvorske kazne.
Tako tvrdi njegov advokat Elmir Jahić, uz objašnjenje da je zahtjev za pomilovanje povučen nakon što je Sud BiH odbio odgodu izvršenja kazne i uputio Novalića u zatvor 2024. godine.
Predsjedništvo BiH, predsjednici FBiH i Republike Srpske (RS) te gradonačelnik Brčko distrikta imaju pravo potpisati pomilovanje kojim oslobađaju osuđenike, ublažavaju im kazne ili naređuju brisanje presude.
Bez obrazloženja svojih odluka, oni mogu pomilovati svakog osim osuđene za ratne i zločine protiv čovječnosti te za genocid i terorizam.
Za razliku od Novalića, drugi osuđenici koji su pisali molbe za pomilovanje nisu od njih odustajali pa je od 2003. do juna 2024. odobreno 1.187 pomilovanja − u prosjeku 59 godišnje. Među pomilovanim su: političari, funkcioneri, državni službenici, ali i bjegunci i povratnici u činjenju krivičnih djela. Dokumenti svjedoče da je za pomilovanja bilo urgencija, političkog utjecaja i mita.
Brisanje presude bivšoj općinskoj vijećnici
U oktobru 2023. godine predsjednica FBiH Lidija Bradara je potpisala brisanje presude iz kaznene evidencije Jasni Babić, direktorici Javnog komunalnog preduzeća „Vitkom“ iz Viteza i kolegici iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH).
Babić je zbog krivotvorenja isprave na Općinskom sudu u Travniku 2022. godine proglašena krivom i kažnjena sa 500 KM jer je u prijavi za poziciju direktorice 2019. godine napisala da nije izabrana funkcionerka iako je tada bila općinska vijećnica. Tu lažnu izjavu je i ovjerila i na taj način otklonila smetnje da postane direktorica. Babić je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) rekla da pomilovanje nije dobila zbog stranačke povezanosti sa Bradarom te da je lično i ne poznaje. Odbila je odgovoriti šta je navela kao razlog za traženje pomilovanja:
„Šta Vas briga! Nisam se Vama obratila sa molbom“, rekla je novinarki CIN-a.
Iako je priznala krivicu, Babić kaže da je nepravedno osuđena i da „ima pravo kao i svi ostali na pomilovanje“.
Predsjednica FBiH Lidija Bradara je odbila razgovarati o pomilovanjima koje je dodijelila. Od oktobra 2023. do marta 2024. godine pomilovala je osmero osuđenih i odbila 54 zahtjeva.
Prikupljeni podaci ukazuju da funkcioneri najrjeđe potpisuju brisanje presude. Tokom dvije decenije 48 osoba je dobilo ovakvo pomilovanje, a među njima su i bivši državni službenici, funkcioneri i političari.
Upravo zbog političara OHR je 2005. privremeno suspendovao davanje ovog „akta milosti“. Potez je uslijedio nakon što je tadašnji predsjednik FBiH Niko Lozančić pomilovao bivšeg ministra odbrane FBiH Miroslava Prceta, osuđenog zbog zloupotrebe položaja jer je nezakonito raspolagao novcem za Hrvatsko vijeće odbrane. Petogodišnja zatvorska kazna smanjena mu je za godinu.
On danas živi u Hrvatskoj. Ima privatni biznis i kaže da se ne bavi politikom. „Ne bih se vraćao na to vrijeme. Nikako se ne bih vraćao i nemam ništa za izjaviti. Sve je to bilo u skladu sa zakonom“, rekao je Prce za CIN.
On je bio član HDZBiH. Slučaj je tada izazvao veliku pažnju javnosti i Lozančić kaže da je bio svjestan da je riječ o osjetljivom slučaju i „malo nezgodnoj odluci“ koju je potpisao svom partijskom kolegi.
Kaže da je za tu kao i za ostale odluke imao saglasnost potpredsjednika. „Ja sam dobio prijedlog jednog potpredsjednika, pa dobio prijedlog drugog potpredsjednika, pa sam držao jedno 15 dana u ladici pa razmišljao hoću li-neću, bez obzira što je bilo opravdanih razloga za, ali sam bio svjestan da će biti reakcije velike.“
Lozančić tvrdi da nije potpisao odluku na zahtjev stranke niti je pomilovanja davao zbog urgencija.
On je od jula 2003. do jula 2005. godine potpisao 460 odluka – čak 68 osoba je tada dobilo pomilovanje drugi, treći ili četvrti put za isto djelo. On tvrdi da se brojeva ne sjeća i da je sve radio u svrhu rehabilitacije osuđenika te da nije uzimao novac za pomilovanje niti ostvario ličnu korist:
“Mislim da sam radio pravedno, noseći se načelima pravednosti. Možda sam pogriješio, ali bez namjere.“
Urgencija za pomilovanje
Sudska dokumentacija pokazuje da je i tokom mandata predsjednika FBiH Živka Budimira bilo urgencija i mita za pomilovanja.
Sastanci po kafanama, dogovori i uplate novca snimani su i dokumentovani po nalogu Državnog tužilaštva. U novembru 2013. godine podignuta je optužnica protiv više osoba među kojima su Budimir, njegov savjetnik Petar Barišić, predsjednik Kantonalnog odbora Jedinstvene organizacije boraca i veterana Armije BiH u Sarajevu Saud Kulosman i Armin Kulovac.
Kulovac i Kulosman su priznali krivicu za davanje dara i posredovanje pa su 2016. i 2019. godine osuđeni na uslovne zatvorske kazne.
Prema presudama, Kulovac je dao 7.000 KM kao avans za pomilovanje brata Admira osuđenog na dvije i po godine zatvora za silovanje, dok je Kulosman posredovao i za to i za pomilovanje Adija Karića, osuđenog na šest mjeseci zatvora zbog nanošenja teške tjelesne ozljede.
Novac je, prema sudskoj dokumentaciji, uzeo Budimirov savjetnik Barišić kako bi utjecao na odluke o pomilovanju koje ipak nisu potpisane. Barišić je uhapšen u aprilu 2013. zbog nezakonitog posredovanja, ali je po izlasku pobjegao i za njim je raspisana potjernica koja je i dalje na snazi pa suđenje nije završeno.
Općinski sud u Sarajevu je 2019. godine oslobodio Budimira optužbe za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i primanje dara uz objašnjenje da se pomilovanja nisu ni desila te da nije dokazano da je Budimir postupao prema urgencijama.
On danas nije politički aktivan i za razgovor postavlja uvjete koje mu CIN ne može omogućiti: “Jedini način na koji ja pristajem razgovarati − ne samo o tome, nego na bilo koju temu − izravno, uživo. Nikakve više izjave koje će biti rezane, montirane, ja na to više ne pristajem“.
Budimir je bez obaveznih konsultacija sa potpredsjednicima pomilovao 247 osuđenika među kojima su ubice, dileri droge, prevaranti i lice sa potjernice.
Neki od njih su kasnije počinili nova krivična djela.
Pomilovani kurir Tužilaštva Brčko distrikta
U Brčkom odluku o pomilovanju donosi gradonačelnik na preporuku Pravosudne komisije, institucije koja ima ulogu ministarstva pravde i koju čine: glavni tužilac, predsjednici sudova Brčko distrikta, pravobranilac, direktor Kancelarije za pravnu pomoć i troje građana.
„Dakle, formalno-pravno, gradonačelnik je taj koji daje ili potpisuje finalno pomilovanje, ali nikada se nije desilo da je promijenio gradonačelnik bilo koji prijedlog koji je došao od strane Pravosudne komisije“, objašnjava nekadašnji gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić.
On je tokom mandata potpisao samo jedno pomilovanje. U septembru 2022. odobrio je brisanje presude Goranu Peštiću koji je dvije godine ranije uslovno osuđen na tromjesečni zatvor zbog falsifikovanja isprave.
„Zaista ne znam. Evo, od vas čujem. Dakle, ne mogu da se sjetim o kome je riječ”, kaže bivši gradonačelnik Kadrić.
Peštić je jedini od 13 pomilovanih u Brčko distriktu dobio brisanje presude što znači da se formalno više ne vodi kao osoba sa dosjeom.
Ostali osuđeni među kojima ima onih koji su počinili ubistvo ili razbojništvo te trgovali narkoticima dobili su skraćenje zatvorske kazne za najviše šest mjeseci.
Peštić danas radi u Tužilaštvu Brčko distrikta kao vozač kurir. U kratkom razgovoru je rekao da je pomilovanje dobio redovnim putem i da po zakonu može da traži brisanje presude. Na pitanje novinarke da li je neko urgirao za njega ili dao novac za pomilovanje, rekao je: “Gospođo, pretjerujete” i prekinuo razgovor.
Pomilovani u BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, predsjednici RS i FBiH te gradonačelnici Brčko distrikta potpisali su 1.187 pomilovanja od 2003. do sredine 2024. godine. Osuđenima zbog: ubojstava, organizovanog kriminala, nasilja u porodici, zloupotrebe položaja i drugih krivičnih djela su tako smanjene kazne ili su im presude u potpunosti brisane.
Predsjednici RS-a su tokom dvije decenije dali 312 pomilovanja − skoro triput manje od kolega iz FBiH. Dragan Čavić je potpisao 179 pomilovanja, Rajko Kuzmanović 60, Milan Jelić 44, dok su Milorad Dodik i Željka Cvijanović „pravni akt milosti“ potpisali 27 puta, odnosno dvaput.
Oni su osuđenicima brisali presude i smanjivali zatvorske kazne ili ih mijenjali uslovnim. U skoro polovini odluka razlozi presude nisu ni napisani, ali polovina za koje ovaj podatak postoji govori da je riječ o različitim krivičnim djelima: od zloupotrebe položaja, falsifikovanja dokumenata, ugrožavanja saobraćaja do nanošenja teških povreda, porodičnog nasilja i ubistva.
Među pomilovanim je Darko Elez kojem je početkom 2005. godine tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić oprostio godinu dana zatvora. Elez je tada bio osuđen na pet godina i osam mjeseci zbog ubistva. U međuvremenu je ponovo osuđen i to na 15 godina zatvora zbog organizovanog kriminala u vezi sa ubistvima, pokušajima ubistava i drugim krivičnim djelima koje je Elez počinio nakon pomilovanja.
Na listi pomilovanih su i notar iz Istočnog Sarajeva Samojko Đorda, osuđen na kaznu od 2.000 KM zbog zloupotrebe položaja koju je počinio kao predsjednik Osnovnog suda na Sokocu, te Dado Dogan, nakratko ministar za porodicu, omladinu i sport RS-a, osuđen na godinu dana zatvora zbog ugrožavanja saobraćaja.
Njihove presude su odlukama Rajka Kuzmanovića i Željke Cvijanović izbrisane, što je najviši stepen pomilovanja koji je na raspolaganju funkcionerima.
Predsjednici Republike Srpske su ovu vrstu pomilovanja potpisali 29 puta i to u slučajevima u kojima zatvorska kazna nije duža od godine zatvora niti novčana kazna premašuje tri hiljade maraka.