Kada sud vjeruje na riječ, a dokaze baca u smeće
U nastavku serijala „Pravosudna agonija: slučaj sudija Šejla Ćatić i Dženex“ preskačemo najavljeni redoslijed i otvaramo temu koja je izazvala najveći šok među kupcima i građanima: način pravnog rezonovanja sutkinje Šejle Ćatić, koji javnost već naziva „ŠEJLIZAM“.
Donosimo najbizarniji dio rješenja sutkinje Šejle Ćatić – koji je već ušao u pravosudnu istoriju kao primjer apsurda koji ruši logiku prava.
Citat iz rješenja sudije Šejle Ćatić koji je šokirao javnost
U rješenju Općinskog suda u Tuzli, broj: 32 0 P 488387 25 Mo od 22.09.2025. godine, sutkinja Šejla Ćatić na stranici 15 piše:
„Međutim, u pozivu od 07.07.2025. godine isti se izjasnio da nema namjeru prometovati nekretninama trećim licima, pa i ako je ovakav navod uslijedio nakon donošenja privremene mjere ovog suda, sud ne nalazi osnova za drugačiju odluku od one koju je donio jer u međuvremenu protivnik predlagača od prvog datuma poziva 15.04.2025. godine pa do zaključenja ročišta povodom mjere osiguranja ni sa jednim predlagačem nije raskinuo ugovor niti mu je vratio novac a što su potvrdili i predlagači koji su saslušani pred ovim sudom kao parnične stranke. Prijetnje protivnika predlagača iz prvog poziva za raskid ugovora očito su imale namjeru zastrašiti predlagače u smislu pristajanja na zaključenje aneksa ugovora.“
Drugim riječima – sutkinja Šejla je prijetnje i ucjene iz prvih dopisa ocijenila kao „pokušaj zastrašivanja“, a zatim (nakon donošenja privremene mjere, i to od strane šest sudija) povjerovala je dopisu tuženog da „nema namjeru“ otuđivati stanove.
Pravna (anti)logika koja vrijeđa razum
Ovakvo obrazloženje može se uporediti sa grotesknim primjerom:
- kao kada bi lopova uhvatili u krađi i stavili u pritvor do konačne odluke,
- a onda bi sud, nakon određenog vremena, uzeo u obzir njegov dopis nakon pritvaranja da obećava da „više neće krasti“,
- i oslobodio ga – uz obrazloženje da tokom boravka u pritvoru „nije ništa ukrao“.
Drugim riječima: sudija vjeruje na riječ onome koga je privremena mjera spriječila da nanese štetu. Pa kako bi uopšte mogao raskinuti ugovore ili prodati stanove kada ga je privremena mjera (identična odbijenoj mjeri osiguranja) upravo u tome zaustavila!?
Pravna i životna logika naopačke
Takva logika – primijenjena na kupce koji su stanove platili do 31.12.2023. godine i još čekaju useljenje – znači da njihove uplate, ugovori, dopisi i svjedočenja vrijede manje od jedne jedine rečenice tuženog Dženexa da – „nema namjeru otuđivati stanove.“
Uporedna analiza: Amelino rješenje
Suprotno tome, sudija Amela Trumić je samo sedam dana ranije, na osnovu identičnih dokaza istog teksta prijedloga mjere i istih završnih riječi advokata, donijela Rješenje broj: 32 0 P 488389 25 Mo od 15.09.2025. godine kojim je usvojila prijedlog kupaca i odredila mjeru osiguranja. U obrazloženju je jasno napisala:
„Ukoliko bi mjera bila odbijena, protivnik bi dobio punu slobodu raspolaganja stanovima – uključujući raskid ugovora, prodaju, opterećenje hipotekom ili druge radnje koje bi onemogućile ili znatno otežale predlagače da ostvare svoja prava. Stoga je očigledno da samo usvajanje mjere osiguranja može spriječiti daljnje manipulacije i zloupotrebe protivnika te očuvati faktičku i pravnu mogućnost kupaca da ostvare ono što im pripada – ulazak u posjed kupljenih i u cijelosti plaćenih stanova“.
Razlika je jasna: Sudija Amela je doslovno primijenila zakon, član 269. i 272. ZPP FBiH i štitila pravdu, a sudija Šejla je zaštitila „obećanje“ tuženog, ignorisala zakonske norme i dovela kupce u stanje agonije!
Ovakav način odlučivanja nije opasan samo za kupce u ovom predmetu – on je prijetnja svakom građaninu koji se sutra nađe pred sudom. Ako „ŠEJLIZAM“ postane praksa, to znači da:
- Zakon gubi svoju obavezujuću snagu – jer nije više bitno šta piše u bilo kojoj normi, već u šta će sudija proizvoljno vjerovati, čak i kada je riječ samo o obećanju bez ijednog dokaza;
- Pravna sigurnost (ako je i bila) potpuno nestaje – jer možete imati potpune dokaze i crno na bijelo potvrdu svojih prava, a sutra biti poraženi pred sudom zato što je protivnik dao „obećanje na riječ“;
- Pravda se pretvara u oružje ucjene – sistem pretvara građane u taoce – jer se šalje jasna poruka da je bolje pristati na prijetnje i ucjene i nezakonite zahtjeve nego se boriti na sudu;
- Sud postaje saučesnik – svako može postati žrtva – ovakvom odlukom sud ne štiti ni zakon ni pravdu ni žrtvu, već ostavlja prostor moćnijem da radi šta hoće. Danas i sutra i ubuduće – to ne moraju biti samo kupci stanova, nego bilo koji građanin koji očekuje da ga sud zaštiti na osnovu zakona i dokaza, a ne „na osnovu povjerenja“ u suprotnu stranu.
Ovo nije samo „pravni propust“. Ovo je signal svakom građaninu da pred sudom više nije siguran ni kad ima ugovor, ni kad ima dokaze, ni kad je zakon na njegovoj strani.
Drugim riječima: ako se ovakav presedan prihvati kao sudska praksa od strane Kantonalnog suda u Tuzli, pravda prestaje biti sigurnost i postaje lutrija. A kada se sudska odluka pretvori u lutriju, onda nijedan građanin više ne može reći da je siguran u svoja prava.
Ako ovakav „ŠEJLIZAM“ postane sudsko pravilo – pravda u Bosni i Hercegovini prestaje postojati.
Najava narednog nastavka
U sljedećem tekstu nastavljamo sa najavljenim nastavkom:
„Pravna nesigurnost na djelu: dvije potpuno suprotne odluke istog suda – šta kaže Evropski sud za ljudska prava?“
Na istim dokazima i identičnim činjenicama donesene su dijametralno suprotne odluke, što je prema praksi ESLJP primjer pravne nesigurnosti i povrede prava na pravično suđenje…
…ovaj tekst ide osim ukoliko u međuvremenu Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ili predsjednik Općinskog suda u Tuzli odgovore na naš dopis da se dostavi izvod iz disciplinske evidencije da li je sudija Šejla Ćatić disciplinski kažnjavana i ako jeste zbog čega, jer ako jeste, eeeee …to bi mnogo toga pojasnilo!
…a možda obje najave prestigne tekst nakon što podnesemo krivičnu prijavu protiv sudije Šejle Ćatić Federalnom tužilaštvu – Posebnom odjelu za bornu protiv korupcije i organizovanog kriminala ( POSKOK) zbog sumnje u izvršenje krivičnog djela propisanog Krivičnim zakonom Federacije BiH, član 357. – Povreda zakona od sudije, normirano je: “Sudija Ustavnog suda Federacije ili sudija suda u Federaciji koji s ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi način prekrši zakon, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“. U toku smo pripreme krivične prijave i prikupljamo dodatne informacije, posebno jer je u komentarima naših tekstova više puta navedeno da je bilo lobiranja, pogodite od koga, kod ostalih sudija koji odlučuju o istom predmetu da i oni donesu odluku kao i Šejla, pa da istinitost toga, ipak, provjeri POSKOK.
Serijal ide dalje, a svaka nova činjenica sve jasnije otkriva – ovdje se ne odlučuje po zakonu, već po nečijoj volji.
SLJEDEĆI SVAKODNEVNI NASTAVCI:
- Prava na imovinu pod udarom sudije Šejle Ćatić: kako odbijanje mjere osiguranja krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima
Kupci su platili stanove do posljednje marke, ali bez mjere osiguranja njihovo pravo na posjed faktički ne postoji – što je povreda člana 1. Protokola br. 1 EKLJP…
- Ko će zaštititi građane? Test povjerenja u Kantonalni sud
Drugostepeni sud sada je posljednja brana – hoće li ispraviti kontradikciju i zaštititi prava građana ili nastaviti pravnu agoniju…
- Glas građana: kako izgleda svakodnevna agonija kupaca stanova u „Lameli B2“
Ljudi plaćaju kredite i kirije, gube zdravlje i porodice, a još uvijek ne mogu ući u stanove koje su već platili…
- Crno na bijelo: dopis „Dženexa“ i odluka sutkinje Šejle Ćatić – slučaj za POSKOK?
Treći dopis „Dženexa“ od 07.07.2025. s prijetnjom sudskim troškovima gotovo se preklapa s obrazloženjem sutkinje Šejle Ćatić, otvarajući pitanje mogućeg nezakonitog uticaja…
- Ko profitira od agonije kupaca?
Dok kupci gube zdravlje i dostojanstvo, jedini direktni dobitnik apsurdne odluke sudije Šejle Ćatić je „Dženex“, koji kroz prolongiranje procesa može nastaviti vršiti pritiske i ucjene…
- Glas javnosti: slučaj sudije Šejle Ćatić i „Dženexa“ kao simbol pravne nesigurnosti
Građani su zgroženi, a konkurentske građevinske firme već koriste skandal Dženexa u svojim reklamama: „Kod nas sigurno dobijate stan koji kupite!“…
- Sudski paradoksi: kako jedno rješenje ruši povjerenje u sve sudije
Ako isti sud na istim dokazima i činjenicama donosi potpuno suprotne odluke, građani gube svaku vjeru da zakon vrijedi jednako za sve…
- Od privremene mjere do konačne presude: šta dalje čeka kupce stanova u „Lameli B2“
Sudbina kupaca sada zavisi od Kantonalnog, Vrhovnog suda FBiH i Ustavnog suda BiH, pa i od ESLJP, ali i od Federalnog tužilaštva – Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) – jer sudske odluke trenutno ne pružaju dosljednu i jednaku zaštitu…
- Svjedočanstva kupaca: kako izgleda život u podstanarstvu dok ste već platili svoj stan?
Pred sudom su ispričane potresne priče: gubitak kilograma zbog stresa, porodični sukobi, selidbe djece iz škole u školu – agonija koja nema cijenu…
Serijal će se i dalje nastaviti – istina će izlaziti na vidjelo, korak po korak, dok se ne obezbijedi pravda za sve kupce „Lamele B2“, i za sve građane koji pred sudom traže pravdu …ali i dok se ne obezbijedi kazna za odgovorne!
VEZANI TEKSTOVI:
