Kupci platili stanove – ali i dalje bez zaštite
U šestom nastavku serijala „Pravosudna agonija: slučaj sudije Šejle Ćatić i Dženex“, otkrivamo apsurd koji pogađa srž vladavine prava: kupci su prije dvije godine u cijelosti platili stanove, ali dio kupaca koji su imali nesreću da im sudi Šejla ostali bez pravne zaštite jer je, za razliku od sudije koje je sedam dana ranije usvojila mjeru osiguranja, odbila odrediti mjeru osiguranja koja bi im garantovala mirno uživanje njihove imovine.
Na taj način, iako su kupci ispunili sve svoje obaveze, njihovo pravo na posjed i zaštitu svedeno je na (ne)milost „Dženexa“ koji uslovljava predaju stana dodatnim plaćanjem u prosjeku oko 30.000 KM po stanu – što direktno predstavlja povredu člana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Plaćeno do posljednje marke – ali bez garancije zaštite
Kupci stanova u zgradi „Lamela B2“ u dženexovom naselju Oaza u Tuzli uplatili su punu cijenu stanova još do 31.12.2023. godine. Uprkos tome, i dalje nemaju garanciju da će ući u posjed svojih stanova, jer je sutkinja Šejla Ćatić odbila prijedlog za mjeru osiguranja kojom bi „Dženexu“ bilo zabranjeno raspolaganje stanovima do pravosnažnog okončanja spora.
Na ovaj način, pravo kupaca pretvoreno je u praznu formalnost: papiri i predugovori postoje, ali faktička zaštita imovine – ne. Dženex može da radi sa stanovima šta hoće.
Evropski standardi: vlasništvo nije samo na papiru
Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) dosljedno naglašava da pravo na imovinu nije iluzorno, već praktično i djelotvorno. Vlasnički list ili predugovor nemaju vrijednost ako vlasnik faktički ne može uživati u svojoj imovini.
- Loizidou protiv Turske (1996.) – Sud je utvrdio povredu člana 1. Protokola br. 1 jer je tužiteljici bilo faktički onemogućeno korištenje i posjedovanje njene imovine, iako je formalno ostala vlasnik.
- James i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva (1986.) – ESLJP je naglasio da svako zadiranje u mirno uživanje imovine mora biti u skladu sa zakonom i mora održavati pravičnu ravnotežu između javnog interesa i zaštite prava pojedinca.
- Broniowski protiv Poljske (2004.) – Sud je zaključio da pravna nesigurnost i sistemski nedostaci u ostvarivanju imovinskih prava sami po sebi predstavljaju povredu člana 1. Protokola br. 1.
Drugim riječima: ako građanin ne može koristiti ono što je platio i što mu pripada, povrijeđeno je njegovo pravo na imovinu – bez obzira na to što na papiru postoji „vlasništvo“ ili „ugovor“.
Primjena na slučaj „Dženex“
Isti principi Evropskog suda za ljudska prava nesporno vrijede i u ovom predmetu:
- Kupci su u cijelosti platili stanove, ali im je odbijanjem mjere osiguranja faktički onemogućeno mirno uživanje imovine. Njihova prava ostala su na nivou papira – bez faktičke zaštite.
- Umjesto sudske zaštite, ostavljeni su u pravnoj agoniji – dok tuženi, kao i dalje upisani vlasnik u zemljišnim knjigama, ima otvoren put da raspolaže stanovima i prijeti dodatnim ucjenama.
- Time je povrijeđen član 1. Protokola br. 1 EKLJP, jer pravo na imovinu nije zaštićeno, i član 6. EKLJP, jer su kupcima uskraćena djelotvorna pravna sredstva i faktička zaštita pred sudom.
Rješenje sutkinje Šejle Ćatić dovodi do groteskne situacije – kupci su platili do posljednje marke, ali ne mogu uživati u stanovima, dok onaj ko im duguje ispunjenje zadržava svu moć da odlučuje o njihovoj imovini. Takva praksa ruši samu suštinu prava na imovinu i pravičnog suđenja.
Pravna i društvena posljedica
Odluka sutkinje Šejle Ćatić nije samo individualna nepravda prema kupcima stanova u „Lameli B2“ – ona šalje poruku cijeloj javnosti: čak i ako uredno platite stan do posljednje marke i ispunite sve obaveze, pred sudom ne možete računati na zaštitu svojih prava.
Takva poruka ne pogađa samo ove kupce – ona podriva temelje povjerenja u pravni sistem BiH. To nije samo problem ovih kupaca – to je sistemski udar na povjerenje u vladavinu prava. Kada građani zaključe da ni sud ne štiti one koji su sve obaveze ispunili u skladu sa zakonom, onda pravna sigurnost nestaje, a vladavina prava se pretvara u praznu frazu, i cijeli pravni poredak postaje besmislen!
U takvom ambijentu cijeli pravni poredak gubi smisao: sudovi umjesto zaštite prava postaju izvor pravne agonije i nesigurnosti.
Najava sljedećeg teksta
U narednom sedmom nastavku donosimo:
„Ko će zaštititi građane? Zašto je ovaj predmet test povjerenja u drugostepeno sudstvo“
Drugostepeni sud sada je posljednja brana – hoće li ispraviti kontradikciju i zaštititi prava građana ili nastaviti pravnu agoniju…
…ovaj tekst ide osim ukoliko u međuvremenu Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ili predsjednik Općinskog suda u Tuzli odgovore na naš dopis da se dostavi izvod iz disciplinske evidencije da li je sudija Šejla Ćatić disciplinski kažnjavana i ako jeste zbog čega, jer ako jeste, eeeee …to bi mnogo toga pojasnilo!
…a možda obje najave prestigne tekst nakon što podnesemo krivičnu prijavu protiv sudije Šejle Ćatić Federalnom tužilaštvu – Posebnom odjelu za bornu protiv korupcije i organizovanog kriminala ( POSKOK) zbog sumnje u izvršenje krivičnog djela propisanog Krivičnim zakonom Federacije BiH, član 357. – Povreda zakona od sudije, normirano je: “Sudija Ustavnog suda Federacije ili sudija suda u Federaciji koji s ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi način prekrši zakon, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“. U toku smo pripreme krivične prijave i prikupljamo dodatne informacije, posebno jer je u komentarima naših tekstova više puta navedeno da je bilo lobiranja, pogodite od koga, kod ostalih sudija koji odlučuju o istom predmetu da i oni donesu odluku kao i Šejla, pa da istinitost toga, ipak, provjeri POSKOK.
Serijal ide dalje, a svaka nova činjenica sve jasnije otkriva – ovdje se ne odlučuje po zakonu, već po nečijoj volji.
SLJEDEĆI SVAKODNEVNI NASTAVCI:
- Glas građana: kako izgleda svakodnevna agonija kupaca stanova u „Lameli B2“
Ljudi plaćaju kredite i kirije, gube zdravlje i porodice, a još uvijek ne mogu ući u stanove koje su već platili…
- Crno na bijelo: dopis „Dženexa“ i odluka sutkinje Šejle Ćatić – slučaj za POSKOK?
Treći dopis „Dženexa“ od 07.07.2025. s prijetnjom sudskim troškovima gotovo se preklapa s obrazloženjem sutkinje Šejle Ćatić, otvarajući pitanje mogućeg nezakonitog uticaja…
- Ko profitira od agonije kupaca?
Dok kupci gube zdravlje i dostojanstvo, jedini direktni dobitnik apsurdne odluke sudije Šejle Ćatić je „Dženex“, koji kroz prolongiranje procesa može nastaviti vršiti pritiske i ucjene…
- Glas javnosti: slučaj sudije Šejle Ćatić i „Dženexa“ kao simbol pravne nesigurnosti
Građani su zgroženi, a konkurentske građevinske firme već koriste skandal Dženexa u svojim reklamama: „Kod nas sigurno dobijate stan koji kupite!“…
- Sudski paradoksi: kako jedno rješenje ruši povjerenje u sve sudije
Ako isti sud na istim dokazima i činjenicama donosi potpuno suprotne odluke, građani gube svaku vjeru da zakon vrijedi jednako za sve…
- Od privremene mjere do konačne presude: šta dalje čeka kupce stanova u „Lameli B2“
Sudbina kupaca sada zavisi od Kantonalnog, Vrhovnog suda FBiH i Ustavnog suda BiH, pa i od ESLJP, ali i od Federalnog tužilaštva – Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) – jer sudske odluke trenutno ne pružaju dosljednu i jednaku zaštitu…
- Svjedočanstva kupaca: kako izgleda život u podstanarstvu dok ste već platili svoj stan?
Pred sudom su ispričane potresne priče: gubitak kilograma zbog stresa, porodični sukobi, selidbe djece iz škole u školu – agonija koja nema cijenu…
Serijal će se i dalje nastaviti – istina će izlaziti na vidjelo, korak po korak, dok se ne obezbijedi pravda za sve kupce „Lamele B2“, i za sve građane koji pred sudom traže pravdu …ali i dok se ne obezbijedi kazna za odgovorne!
VEZANI TEKSTOVI:
