Ako se danas potvrdi da je bivši predsjednik Općinskog suda u Tuzli Muhamed Tulumović mjesecima prije odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine javno najavio svog nasljednika, Bosna i Hercegovina suočiće se sa jednim od najozbiljnijih pitanja integriteta pravosuđa – mogućim političkim uticajem na izbor rukovodilaca sudova, sumnjama u trgovinu uticajem i nužnošću hitne reforme VSTV-a BiH
Feljton: Dokumentovano.ba
U interesu transparentnosti i javnog nadzora nad radom pravosudnih institucija, tekst koji slijedi je dostavljen:
Tužilaštvu BiH, Federalnom tužilaštvu FBiH, Posebnim odjelom za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala – POSKOK
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, predsjedniku i članovima VSTV-a,
Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR),
Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini,
ambasadama država u Bosni i Hercegovini,
te domaćim i međunarodnim medijima.
Pitanje ko i na koji način odlučuje o rukovodstvu sudova u Bosni i Hercegovini nije samo pitanje jedne institucije.
To je pitanje povjerenja građana u pravnu državu.
DANAS ĆE SE ZNATI DA LI JE VSTV BIH – KOMPROMITOVANO
Danas Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine odlučuje o izboru predsjednika Općinskog suda u Tuzli.
Ta odluka, sama po sebi, ne bi bila ništa neobično.
U pravnoj državi takva odluka trebala bi biti redovna i transparentna procedura izbora rukovodioca jedne od ključnih pravosudnih institucija.
Međutim, u ovom slučaju javnost ima razloga postaviti ozbiljna pitanja.
Jer javnost pamti.
A pamti i jednu najavu koja je izazvala zaprepaštenje u pravosudnim krugovima.
Prije nego što je VSTV BiH uopšte donio odluku, u javnosti se već pojavila najava ko će biti novi predsjednik suda.
Zbog toga današnje glasanje VSTV-a nije samo kadrovsko pitanje.
Ono je test.
Test institucionalne nezavisnosti pravosuđa Bosne i Hercegovine.
Jer ako se pokaže da je nasljednik predsjednika suda bio javno najavljen mjesecima prije nego što je odluka formalno donesena, tada se nameće pitanje koje ide u samu srž povjerenja građana u pravosuđe:
da li VSTV BiH zaista odlučuje – ili samo potvrđuje odluke koje su već donesene izvan institucija.
NEZAPAMĆEN SKANDAL: NASLJEDNIK NAJAVLJEN PRIJE ODLUKE VSTV-a
Prije pet mjeseci, na oproštajnom skupu 9. oktobra 2025. godine, tadašnji predsjednik Općinskog suda u Tuzli Muhamed Tulumović javno je – imenom i prezimenom – najavio ko će biti njegov nasljednik.
Takva izjava, u kontekstu postupka u kojem isključivo VSTV BiH ima nadležnost da donese odluku o predsjedniku suda, predstavlja presedan koji je teško pronaći u pravosudnoj praksi.
Jer ako rukovodilac jednog suda mjesecima prije odluke VSTV-a javno saopšti ko će biti izabran, postavlja se jedno jednostavno pitanje:
Da li je odluka već tada bila donesena – i da li je VSTV BiH u službi jednog lica.
Ako se pokaže da je ta najava bila tačna, posljedice po kredibilitet pravosudnog sistema bile bi ozbiljne.
To bi značilo da se odluke o rukovodećim pozicijama u pravosuđu ne donose u institucijama koje su za to nadležne, nego unaprijed u krugovima političkog ili ličnog uticaja.
U tom slučaju otvara se i pitanje da li su dosadašnje ključne odluke o rukovođenju sudovima rezultat neformalnih političkih ili interesnih dogovora, a ne institucionalnog postupka koji mora biti zasnovan na nezavisnosti i transparentnosti.
DANAS JE TEST NEZAVISNOSTI VSTV-a BiH
Upravo zbog toga današnja odluka VSTV-a ima mnogo širi značaj od jednog kadrovskog pitanja.
Radi se o testu institucionalne nezavisnosti.
Jer ako se pokaže da je najava bivšeg predsjednika suda bila tačna, tada će se otvoriti ozbiljna sumnja da je VSTV BiH postao instrument pojedinaca i političkih struktura, umjesto nezavisni organ koji štiti integritet pravosuđa.
Takva situacija otvorila bi i pitanje eventualne krivične odgovornosti za moguće nezakonite uticaje ili trgovinu uticajem, ukoliko bi se pokazalo da su odluke o rukovodećim pozicijama u pravosuđu bile poznate ili dogovorene prije nego što ih je formalno procesuiralo i donijelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.
U tom slučaju, pitanje reforme pravosuđa više ne bi bilo politička tema, nego nužna institucionalna obaveza.
REFORMA VSTV-a KAO USLOV ZA OBNOVU POVJERENJA
Upravo zbog takvih situacija sve češće se postavlja zahtjev za suštinskom reformom Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koji je inicirao docent dr. sc. Mirnes Ajanović, doktor pravnih nauka i predsjednik BOSS-a.
Jedan od ključnih problema postojećeg sistema jeste činjenica da u sastavu VSTV-a sjede i odlučuju aktivne sudije, tužioci i advokati, što stvara zatvoreni krug u kojem pravosuđe faktički bira samo sebe.
Takav model je godinama predmet kritika domaće i međunarodne javnosti.
Stvarna reforma morala bi podrazumijevati da se iz sastava VSTV-a uklone aktivni nosioci pravosudnih funkcija, a da se u Vijeće biraju stručne i nepristrasne osobe iz akademskih i pravnih krugova koje nisu vezane za političke ili institucionalne centre moći.
Samo na taj način moguće je stvoriti sistem u kojem će odluke o izborima ali i procesuiranje odgovornosti sudija za nezakonita i proizvoljna suđenja – biti rezultat stručnosti i integriteta, a ne ličnih ili političkih veza.
KRIVIČNE PRIJAVE I ULOGA TUŽILAŠTVA BIH I POSKOK-a
Situacija dodatno dobija na ozbiljnosti imajući u vidu da su već podnesene krivične prijave protiv Muhameda Tulumovića i drugih lica, upravo zbog okolnosti vezanih za javnu najavu njegovog nasljednika na mjesto predsjednika Općinskog suda u Tuzli.
Ako postoje osnovi sumnje da je u tom procesu došlo do nezakonitog uticaja ili zloupotrebe položaja, onda se radi o pitanju koje prevazilazi disciplinsku odgovornost.
U tom slučaju nužno je uključivanje Tužilaštva BiH i Federalnog tužilaštva, posebno Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala – POSKOK, kako bi se utvrdilo da li postoje elementi krivičnih djela poput trgovine uticajem ili drugih oblika zloupotrebe javne funkcije od strane i članova VSTV BiH.
Jer pravosuđe ne može graditi povjerenje javnosti ako se odbija da istraga sumnji koje se odnose na njegove najviše rukovodioce.
ODNOS PREMA SUDSKIM RADNICIMA – JOŠ JEDAN KRITERIJ
Prilikom odlučivanja o izboru predsjednika sudova VSTV BiH mora voditi računa i o odnosu kandidata prema funkcionisanju institucije i pravima zaposlenih.
Posebno u situacijama kada je pravosuđe suočeno sa štrajkom administrativnog osoblja, bez kojeg sudovi faktički ne mogu funkcionisati.
Upravo zbog neaktivnog odnosa prema zaštiti administrativnih radnika došlo je do ozbiljnih posljedica u pojedinim sudovima, uključujući i Općinski sud u Lukavcu, gdje odgovornom licu nije dodijeljena funkcija predsjednika upravo zbog takvog postupanja.
Slična pitanja otvorena su i u Općinskom sudu u Tuzli.
Zato je legitimno očekivanje javnosti da VSTV BiH prilikom izbora rukovodilaca sudova procjenjuje i njihovu sposobnost da štite institucionalni integritet i prava zaposlenih, a ne samo formalne biografske podatke.
Jer sudovi ne čine samo sudije.
Sudovi funkcionišu zahvaljujući i administrativnom osoblju bez kojeg pravosuđe ne može raditi.
POLITIČKI UTICAJ I ODGOVORNOST INSTITUCIJA
U pravosudnim i političkim ali i međunarodnim krugovima već duže vrijeme se govori o snažnom uticaju političkih struktura na pojedine procese unutar pravosuđa Bosne i Hercegovine.
Zbog toga javnost s posebnom pažnjom prati slučajeve u kojima se stvara utisak da su odluke o rukovodećim funkcijama u pravosuđu poznate unaprijed.
Ako bi se u ovom slučaju pokazalo da je najava nasljednika predsjednika Općinskog suda u Tuzli zaista bila tačna, tada bi se otvorilo pitanje da li su političke ili interesne strukture imale uticaj na proces izbora rukovodilaca sudova.
Takva sumnja posebno dobija na značaju u političkom ambijentu u kojem se godinama ukazuje na povezanost pojedinih pravosudnih i političkih krugova.
Upravo zbog toga je uloga Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH presudna.
VSTV BiH mora pokazati da odluke donosi isključivo na osnovu zakona, stručnosti i integriteta kandidata, a ne na osnovu političkih očekivanja ili neformalnih dogovora.
Jer svaka drugačija percepcija ima razorne posljedice po povjerenje građana u pravosudni sistem.
A povjerenje građana je temelj svake pravne države.
SUD JAVNOSTI
Odluka koja će danas biti donesena neće biti samo kadrovska odluka.
Ona će biti poruka.
Poruka o tome da li je pravosuđe Bosne i Hercegovine sposobno da očuva vlastitu nezavisnost ili će potvrditi sumnje da ključne odluke nastaju izvan institucija koje su za to nadležne.
To je pitanje povjerenja građana u pravnu državu.
A upravo zato današnja odluka VSTV-a BiH biće mnogo više od izbora jednog predsjednika suda.
Odluka koja će danas biti donesena neće biti samo kadrovska odluka.
Ona će biti poruka.
Poruka o tome da li je pravosuđe Bosne i Hercegovine sposobno da očuva vlastitu nezavisnost ili će potvrditi sumnje da ključne odluke nastaju izvan institucija koje su za to nadležne.
Biće odgovor na pitanje:
da li u Bosni i Hercegovini predsjednike sudova biraju institucije – ili ih unaprijed određuju politički i interesni krugovi.
Jer kada se unaprijed zna ko će biti izabran, tada izbor prestaje biti izbor.
Tada institucija prestaje biti nezavisna.
I tada se pred građanima otvara pitanje koje nijedno pravosuđe ne može izbjeći:
ko zapravo odlučuje o pravdi u Bosni i Hercegovini.
Zato na kraju ove priče ostaje samo jedna presuda koja se ne donosi u sudnici.
Bez obzira na sve formalne procedure, postoji još jedan sud.
A pred tim sudom se ne odlučuje dogovorenim glasanjem – nego povjerenjem građana.
To je presuda koju donosi javnost.
Sud javnosti čeka današnju odluku VSTSV BiH.
Vezani tekstovi:
KO NAM SUDI | SUD I JA | SUD JAVNOSTI – NEMA STAJANJA: TRI FELJTONA U JEDNOM – JEDAN CILJ
