Na prvi pogled, jezero KOP u Šićkom Brodu kod Tuzle predstavlja prirodnu oazu koju pojedina ekološka udruženja često nazivaju “draguljem prirode nastalim ljudskim djelovanjem”. Međutim, iza idilične slike krije se višegodišnji problem koji nadležne institucije uporno zanemaruju – bespravna gradnja, uzurpacija državnog zemljišta i, prema navodima građana, ozbiljno ugrožavanje ljudskih života.
Autor: Dokumentovano.ba
Prema informacijama do kojih smo došli, na obali jezera godinama niču vikendice i pomoćni objekti izgrađeni bez odgovarajućih urbanističkih i građevinskih dozvola. Većina tih objekata nalazi se na zemljištu koje je u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH, dok su pojedini korisnici samovoljno ogradili dijelove obale i okolnog zemljišta, praktično ih pretvarajući u privatne posjede bez bilo kakvog zakonskog osnova.
Posebnu zabrinutost izaziva jedan slučaj. Prema tvrdnjama više građana, jedan “vlasnik” vikendice je dio uzurpirane obale ogradio tzv. ajforskom (žilet) žicom, a potom je na ogradu i metalnu kapiju doveo električni napon od 220 volti.
Ukoliko se ove tvrdnje potvrde tokom službene istrage, riječ je o postupanju koje predstavlja izuzetno ozbiljnu prijetnju sigurnosti svih građana koji se kreću oko jezera, posebno djece koja nisu u stanju prepoznati ovakvu opasnost.
Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je, prema navodima očevidaca, jedan građanin pokušavajući spasiti psa koji se zapleo u žicu zadobio strujni udar. Nakon događaja obaviještena je policija, ali javnosti do danas nisu poznate informacije o eventualnom uklanjanju opasnosti niti o pokretanju odgovarajućih postupaka.
Moguća kršenja više zakona
Ako se činjenice potvrde u postupku nadležnih organa, ovakvo ponašanje može predstavljati povredu više propisa.
Prije svega, bespravna gradnja na zemljištu u vlasništvu drugog pravnog lica može predstavljati kršenje odredbi zakona kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i propisa koji regulišu upravljanje državnom imovinom.
Samovoljno ograđivanje državnog zemljišta i onemogućavanje pristupa javnoj površini može predstavljati protivpravno zauzimanje tuđe nekretnine te osnov za inspekcijske, upravne i građanskopravne postupke.
Posebno ozbiljno pitanje predstavlja postavljanje električne energije na metalnu ogradu dostupnu javnosti.
U zavisnosti od rezultata istrage i prikupljenih dokaza, ovakvo postupanje moglo bi ukazivati na postojanje osnova sumnje za izvršenje više krivičnih djela propisanih Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući:
- izazivanje opće opasnosti, ukoliko je općeopasnim sredstvom ili radnjom stvorena konkretna opasnost za život ili tijelo ljudi;
- tešku tjelesnu povredu ili nanošenje povrede iz nehata, ukoliko je neko usljed električnog udara zadobio povrede;
- oštećenje ili ugrožavanje sigurnosti ljudi općeopasnim sredstvima;
- eventualno druga krivična djela čije će postojanje utvrditi nadležno tužilaštvo u zavisnosti od svih okolnosti konkretnog slučaja.
Ukoliko bi, ne daj Bože, ovakvo postupanje dovelo do smrtnog ishoda, pravna kvalifikacija mogla bi biti znatno teža.
Odgovornost nije samo na pojedincima
Ovaj slučaj otvara i pitanje odgovornosti institucija.
Vlasnik zemljišta – JP Elektroprivreda BiH – ima obavezu da upravlja svojom imovinom s pažnjom dobrog domaćina, spriječi njenu uzurpaciju i zaštiti građane od opasnosti koje mogu nastati nezakonitim korištenjem zemljišta.
Istovremeno se postavlja pitanje rada građevinske, urbanističke i komunalne inspekcije koje su, prema tvrdnjama mještana, godinama morale uočiti bespravnu gradnju i poduzeti zakonom propisane mjere.
Neizostavna je i uloga policijskih organa koji su, nakon prijavljenog strujnog udara građanina, bili dužni procijeniti postoji li neposredna opasnost po život ljudi i, ukoliko postoji, hitno osigurati mjesto događaja i otkloniti opasnost u saradnji s drugim nadležnim službama.
Komisija traži odgovornost
Kako saznajemo, cijeli slučaj uskoro bi se trebao naći pred Komisijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda Gradskog vijeća Tuzla.
Prema informacijama do kojih smo došli od predsjednika Komisije Mirnesa Ajanovića, od nadležnih institucija bit će zatraženo detaljno izjašnjenje o tome:
- ko je dozvolio višegodišnju bespravnu gradnju na zemljištu Elektroprivrede BiH;
- zbog čega nisu uklanjani nezakonito izgrađeni objekti;
- ko je odgovoran što je dio obale praktično privatizovan;
- da li su nadležni organi poduzeli sve mjere nakon prijave elektrificirane ograde;
- postoji li odgovornost službenih osoba koje godinama nisu reagovale.
Pitanje koje zahtijeva hitan odgovor
Bez obzira na to kako će biti okončani upravni i krivični postupci, jedno pitanje ostaje otvoreno:
Kako je moguće da na prostoru koji svakodnevno posjećuju građani i djeca godinama postoje bespravno izgrađeni objekti, nelegalno ograđeno državno zemljište i, prema prijavama građana, metalna ograda pod električnim naponom, a da institucije nisu blagovremeno spriječile nastanak ovakve opasnosti?
Odgovor na to pitanje više nije samo pravno, već i pitanje javne sigurnosti i odgovornosti svih institucija koje su bile dužne štititi život, zdravlje i imovinu građana.