U svijetu gdje tržište funkcioniše po principu konkurencije, monopolistički položaj pojedinih aktera znači kontrolu, diktiranje uvjeta i eliminaciju mogućnosti izbora za potrošače. No, šta se dešava kada monopol preuzmu agencije za naplatu dugova, kao što su EOS Matrix, B2 Kapital, Intrum, McGrath & Arthur i drugi ? I zašto Konkurencijsko vijeće BiH, tijelo zaduženo za sprečavanje zloupotrebe tržišne moći, ne reaguje na očigledne nepravilnosti u sektoru naplate dugova?
Dok su građani pod stalnim pritiskom dugova koje su ove agencije otkupile po bagatelnim cijenama, a sada ih naplaćuju pod uvjetima koje sami određuju, ostaje ključno pitanje: da li su ove agencije stekle monopol na dugove i koristi li se njihova tržišna dominacija za iznudu i pravnu ucjenu potrošača?
Kako agencije za naplatu dugova uspostavljaju monopol?
Uloga Konkurencijskog vijeća BiH je da osigura fer tržišnu utakmicu i spriječi zloupotrebu dominantne pozicije na tržištu. No, kada je riječ o naplati dugova, sistem funkcioniše prema sljedećem obrascu:
- Banke prodaju dugove bez kontrole – Banke, suočene s nenaplativim kreditima, prodaju ih agencijama za naplatu dugova. Međutim, ove agencije nisu banke, niti su pod nadzorom Agencije za bankarstvo, što znači da praktično posluju u sivoj zoni.
- Agencije otkupljuju dugove po diskontnim cijenama – Dugovi koji su građanima predstavljeni kao nepremostivi problem za banke, često se prodaju agencijama za nekoliko procenata ukupne vrijednosti, ali se od dužnika i dalje zahtijeva puna isplata.
- Nema konkurencije u otkupu dugova – Ove agencije često djeluju kao zatvoren krug, u kojem mali broj firmi otkupljuje većinu dugova, stvarajući faktički monopol nad potraživanjima građana.
- Diktiranje uslova naplate – Pošto je malo pravnih subjekata koji se bave naplatom dugova, agencije praktično postavljaju pravila i građanima ne ostavljaju nikakvu mogućnost pregovora.
Ovo su klasični elementi zloupotrebe tržišne moći. No, gdje je Konkurencijsko vijeće BiH u ovoj priči?
Zašto Konkurencijsko vijeće BiH ne reaguje?
Konkurencijsko vijeće BiH ima zakonsku nadležnost da spriječi ovakve zloupotrebe. Ako se agencije za naplatu dugova udružuju kako bi kontrolisale tržište, ako koriste dominantni položaj kako bi prisiljavale građane na nepovoljne aranžmane ili ako ograničavaju konkurenciju na tržištu otkupa dugova – Konkurencijsko vijeće bi moralo intervenirati.
Da li je do sada pokrenuta ijedna ozbiljna istraga protiv ovih agencija? Da li je iko ispitao način na koji agencije preuzimaju dugove, cijene po kojima ih otkupljuju i metode kojima ih naplaćuju?
Prema dostupnim podacima, Konkurencijsko vijeće BiH rijetko kada razmatra tržište naplate dugova, iako bi se upravo u tom sektoru moglo uočiti ozbiljno narušavanje konkurencije. Agencije imaju nesmetan monopol nad dugovima, a građani se nalaze u situaciji u kojoj nemaju izbora ni zaštite.
Posljedice tržišne dominacije agencija za naplatu dugova
Odsustvo kontrole nad ovim sektorom dovodi do sljedećih posljedica:
- Dugovi koji su mogli biti otpisani, naplaćuju se u punom iznosu – Umjesto da se dužnicima omogući rješavanje problema putem otkupa duga pod povoljnijim uvjetima, oni su primorani da vraćaju puni iznos plus dodatne kamate i troškove.
- Građani postaju taoci pravno sumnjivih ugovora – Mnogi dužnici nikada nisu ni obaviješteni da su njihovi dugovi prodati agencijama, a kamoli da su dobili priliku da dug otkupe pod istim uvjetima.
- Nedostatak kontrole omogućava ucjene i pritiske – Bez nadzora, agencije često koriste agresivne metode naplate, uključujući prijetnje, pravne ucjene i odugovlačenje postupaka pred sudovima kako bi iscrpile dužnike.
- Banke ostvaruju koristi, a građani gube – Dok banke brzo oslobađaju bilanse nenaplativih kredita, a agencije ostvaruju profite na račun dužnika, građani ostaju pod pritiskom dugova koji su odavno trebali biti otpisani.
Zaključak – Konkurencijsko vijeće BiH kao nijemi posmatrač?
Dokumentovano.ba će nastaviti istraživati ulogu Konkurencijskog vijeća BiH u ovom procesu. Da li će se konačno pozabaviti monopolom agencija za naplatu dugova ili će nastaviti ignorisati zloupotrebe tržišne moći koje direktno pogađaju građane?
Jedno je sigurno – ako se ništa ne promijeni, agencije za naplatu dugova će i dalje nastaviti vladati tržištem, dok će građani ostati taoci sistema koji im ne ostavlja izbor.
Vrijeme je da se otvori pitanje: ko kontroliše one koji kontrolišu dugove građana?
Sljedeći nastavak: Vijeće za zaštitu potrošača BiH – Savjetodavno tijelo bez stvarne moći ili produžena ruka građana?
… Iako je njihova uloga savjetodavna, upravo bi ovo tijelo trebalo biti prva linija zaštite građana u pitanjima koja se odnose na naplatu dugova, manipulativne ugovore i zloupotrebe tržišne moći…
Vezani tekstovi:
Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE
AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA
KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?
“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE
NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTAVA U AGRESIVNOM DJELOVANJU AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA
KO JE NADLEŽAN ZAŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA? SVI SU NADLEŽNI, A NIKO NE REAGUJE!
KO KONTROLIŠE ONE KOJI KONTROLIŠU DUGOVE GRAĐANA?
NASTAVAK: KO KONTROLIŠE ONE KOJI KONTROLIŠU DUGOVE GRAĐANA? … i zašto ta kontrola ne funkcioniše
