DOKUMENTOVANO.BA ZAHTIJEVA ODGOVORE: KO KONTROLIŠE RAD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA I ŠTA INSTITUCIJE RADE PO TOM PITANJU?

0

Dok građani BiH svakodnevno trpe agresivne i sumnjive metode naplate dugova od strane agencija poput EOS Matrixa, B2 Kapitala, Intruma, McGrath & Arthur i drugih, nadležne institucije ostaju nijeme i ne reaguju na sve očiglednije zloupotrebe. Dokumentovano.ba neće dozvoliti da se ovaj problem zataška, te će svim relevantnim institucijama dostaviti zvanične zahtjeve za izjašnjenje o svim aspektima “poslovanja” ovih agencija i mehanizmima zaštite građana.

Dokumentovano.ba traži odgovore: Institucije moraju objasniti svoje (ne)postupanje u vezi s poslovanjem agencija za naplatu dugova

Dokumentovano.ba zvanično će uputiti zahtjev svim nadležnim institucijama u BiH, tražeći jasne odgovore o poslovanju agencija za naplatu dugova, uključujući EOS Matrix, B2 Kapital, Intrum, McGrath & Arthur i druge. Ove agencije već godinama primjenjuju agresivne metode naplate, uključujući kontinuirano uznemiravanje, nedopušteni pravni pritisak i manipulacije dugovima koji su u mnogim slučajevima zastarjeli ili pravno neosnovani.

Građani BiH imaju pravo znati:

  • Ko kontroliše rad ovih agencija?
  • Ko je odgovoran za zaštitu potrošača od nepoštenih poslovnih praksi?
  • Da li su institucije ikada poduzele konkretne mjere da zaštite građane od zloupotreba?
  • Zašto se ove agencije u BiH ponašaju agresivnije nego u drugim državama u kojima posluju?

Ko sve mora dati odgovore?

Zahtjev će biti dostavljen svim institucijama koje imaju zakonsku nadležnost da nadziru ili regulišu poslovanje agencija za naplatu dugova, a to uključuje:

  1. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
  • Ovo ministarstvo je odgovorno za zaštitu potrošača na državnom nivou i međunarodnu saradnju u ovoj oblasti.
  • Da li su svjesni problema agresivne naplate dugova i da li su pokrenuli bilo kakve inicijative za zaštitu građana?
  1. Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH
  • Ombudsmen ima ovlaštenja da pokreće istrage i daje preporuke institucijama.
  • Da li je ikada zaprimljena ijedna zvanična žalba građana na ove agencije? Ako jeste, šta je poduzeto?
  1. Vijeće za zaštitu potrošača BiH
  • Ovo vijeće ima savjetodavnu ulogu i prati stanje zaštite potrošača.
  • Da li su ikada analizirali metode naplate dugova i predložili zakonske izmjene kako bi se spriječile zloupotrebe?
  1. Konkurencijsko vijeće BiH
  • Nadležno za sprječavanje zloupotrebe tržišne moći i zaštitu tržišne konkurencije.
  • Da li postoji osnovana sumnja da ove agencije posluju kartelski i koriste dominantnu tržišnu poziciju kako bi naplaćivale dugove na način koji potrošačima ne ostavlja izbor?
  1. Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS
  • Da li agencije za naplatu dugova imaju odobrenje za poslovanje?
  • Kako je moguće da one preuzimaju dugove od banaka bez regulisanog nadzora?
  • Da li je izvršena ijedna kontrola finansijskih transakcija između banaka i ovih agencija?
  1. Federalno ministarstvo trgovine, Ministarstvo trgovine i turizma RS i Vlada Brčko Distrikta
  • Ova tijela na entitetskom i distrikt nivou provode zakone o zaštiti potrošača.
  • Da li su evidentirane bilo kakve prijave građana? Ako jesu, šta je poduzeto?
  1. Federalna uprava za inspekcijske poslove, Republička uprava za inspekcijske poslove RS i Inspektorat Brčko Distrikta
  • Da li su ikada izvršili inspekcijski nadzor nad radom ovih agencija?
  • Ako nisu – zašto nisu?
  1. Kantonalne inspekcije i Ministarstva trgovine na nivou kantona
  • Kako se na lokalnom nivou kontroliše rad ovih agencija?
  • Da li su ikada evidentirane žalbe građana na agresivnu naplatu dugova?
  1. Tužilaštva na svim nivoima
  • Tužilaštvo BiH, entitetska tužilaštva, kantonalna i okružna tužilaštva, kao i Tužilaštvo Brčko Distrikta.
  • Da li su ikada istraživali rad ovih agencija zbog mogućih krivičnih djela – iznude, obmane, zloupotrebe prava ili kršenja zaštite potrošača?
  • Da li postoji osnov za krivične istrage?
  1. Udruženja potrošača
  • Da li su pokretali inicijative protiv ovih agencija? Ako nisu, zašto nisu?

Dokumentovano.ba će objaviti odgovore – ali i šutnju institucija

Svi odgovori nadležnih institucija bit će javno objavljeni, kako bi građani imali uvid u to ko je odgovoran za zaštitu potrošača i koje institucije (ne) rade svoj posao.

Posebna pažnja bit će posvećena onim institucijama koje odbiju dati odgovor – jer njihova šutnja neće ostati neprimijećena. Ako bilo koja institucija pokuša izbjeći odgovornost, građani će znati ko zataškava problem i ko omogućava ovim agencijama da bez kontrole primjenjuju metode koje bi u drugim državama bile zakonski zabranjene.

Zašto je ovo važno?

  • Građani moraju znati svoja prava i kome se mogu obratiti ako su žrtve zloupotrebe u postupku naplate dugova.
  • Institucije moraju biti odgovorne za provođenje zakona i zaštitu građana od prevara i finansijskog nasilja.
  • Agencije za naplatu dugova ne smiju poslovati izvan zakona, a ako institucije to dozvoljavaju, moraju objasniti zašto.

Dokumentovano.ba neće stati dok ne dobije odgovore – jer građani BiH zaslužuju zaštitu od onih koji koriste pravnu nesigurnost kako bi ih prisilili na plaćanje dugova koji su u mnogim slučajevima već trebali biti otpisani ili riješeni sudskim putem.

Ko kontroliše one koji kontrolišu dugove građana? Odgovore ćemo imati uskoro – ili će institucije pokazati da ne žele raditi svoj posao.

Ovaj slučaj više ne može ostati neprimijećen, a svi koji budu ignorisali zahtjev za izjašnjenje mogu očekivati da će se njihova šutnja javno objaviti kao dio kontinuiranog zataškavanja problema u BiH.

Dokumentovano.ba nastavit će istragu i neće stati dok se ne razjasni ko kontroliše one koji kontrolišu dugove građana.

Sljedeći tekst: NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTAVA U AGRESIVNOM DJELOVANJU AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA

…1. Da li je počinjeno krivično djelo?

Ako se agresivne metode naplate dugova iznudama kvalificiraju kao krivično djelo, nadležnost tužilaštava postaje ključna. Krivična djela koja su relevantna za ovakve slučajeve mogu uključivati: …

Vezani tekstovi:

Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH

FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!

FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE

Institucija ombudsmana BiH – moćan alat ili neiskorišten potencijal u zaštiti građana od agencija za naplatu dugova?

AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA

KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?

“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime