AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA

0

Većina firmi za naplatu dugova u BiH, uključujući EOS MATRIX, B2 Kapital, Intrum i druge, između ostalog (o tome kasnije), otkupljuje dugove od banaka, telekomunikacionih i komunalnih preduzeća, te ih pokušava naplatiti u punom iznosu s dodatnim troškovima.

Institucija ombudsmana BiH ključna je u borbi protiv nepoštenih praksi agencija za naplatu dugova. U nastavku istražujemo kako i na osnovu kojih propisa djeluje ova institucija kako bi zaštitila građane.

Zakonski okvir: Na osnovu čega ombudsman djeluje?

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača BiH svoju nadležnost temelji na odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH (Službeni glasnik BiH, br. 25/06, 88/15). Ovaj zakon precizira prava potrošača i mehanizme zaštite od nepoštenih poslovnih praksi, uključujući zloupotrebe od strane agencija za naplatu dugova.

Ovo uključuje situacije u kojima agencije za naplatu dugova:

  • Zahtijevaju plaćanje duga bez pravnog osnova.
  • Povećavaju iznos duga bez validnog obrazloženja ili dokaza.
  • Koriste agresivne metode naplate koje potrošače stavljaju u neravnopravan položaj.

Ko su potrošači prema zakonu i zašto su zaštićeni?

Zakon o zaštiti potrošača definiše potrošača kao fizičko lice koje koristi usluge i proizvode za lične, a ne poslovne svrhe. Kada agencije za naplatu dugova zahtijevaju plaćanje dugova vezanih za potrošačke kredite, komunalne usluge, telekomunikacije i slično, njihov rad ulazi u nadležnost Institucije ombudsmana.

U praksi, potrošači su često suočeni sa:

  • Obmanjujućim iznosima dugova koji se povećavaju bez pravnog obrazloženja.
  • Prijetnjama pravnim postupcima, oduzimanjem imovine ili blokiranjem računa.
  • Uznemiravanjem putem stalnih poziva i prijetnji.

Agresivne poslovne prakse: Osnova za intervenciju Institucije ombudsmana

Institucija ombudsmana ima pravo intervenirati ako se utvrdi da agencije koriste sljedeće metode:

  • Prijetnje i uznemiravanje kako bi prisilile potrošača na plaćanje.
  • Prikazivanje lažnih informacija o dugovanju.
  • Manipulacije iznosima dugova bez validne pravne osnove.

Prema odredbama zakona, ombudsman može zahtijevati dokumentaciju koja potvrđuje osnovanost duga i po potrebi naložiti zaustavljanje spornih praksi.

Ovlaštenja Institucije ombudsmana

Institucija ombudsmana ima nekoliko ključnih ovlasti:

  • Istraga i prikupljanje dokaza: Ombudsman može zahtijevati očitovanje agencije za naplatu dugova i priloženu dokumentaciju.
  • Prestanak obmanjujućih praksi: U slučaju dokazanih nepravilnosti, ombudsman može naložiti obustavu nezakonitih aktivnosti.
  • Pokretanje prekršajnih postupaka: Ako se utvrdi kršenje zakona, može predložiti izricanje kazni i drugih mjera zaštite.

Nedostaci i preporuke za poboljšanje

Iako institucija formalno ima ovlasti, u praksi se suočava s brojnim izazovima, uključujući:

  • Ograničeni resursi: Nedovoljno kadrova i tehničkih kapaciteta usporava obradu pritužbi.
  • Duge procedure: Firme koriste žalbene postupke kako bi odugovlačile rješavanje predmeta.
  • Niska informisanost građana: Mnogi građani ne znaju kako podnijeti prigovor i zaštititi svoja prava.

Preporuke za poboljšanje:

  • Povećanje budžeta i zapošljavanje dodatnih kadrova kako bi se ubrzao proces rješavanja pritužbi.
  • Oštrije kazne za firme koje konstantno krše zakonske propise.
  • Organizacija kampanja informisanja i edukacije građana o njihovim pravima.

Zaključak: Ombudsman kao ključni zaštitnik ili nemoćni birokrat?

Uloga Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača može biti ključna u zaštiti građana od nepoštenih praksi agencija za naplatu dugova, ali efikasnost ove institucije zavisi od dostupnih resursa i informisanosti građana. Bez adekvatne podrške i brzog djelovanja, potrošači će i dalje biti izloženi zloupotrebama.

Dokumentovano.ba nastavlja pratiti rad institucije i slučajeve koji se tiču zaštite potrošača.

Sljedeći nastavak: Ko je sve nadležan štititi građane od agencija za naplatu dugova

Vezani tekstovi:

Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH

FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!

FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE

Institucija ombudsmana BiH – moćan alat ili neiskorišten potencijal u zaštiti građana od agencija za naplatu dugova?

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime