Vijeće za zaštitu potrošača BiH – Savjetodavno tijelo bez stvarne moći ili produžena ruka građana?

Kada su potrošačka prava u pitanju, građani BiH često ostaju nezaštićeni pred agresivnim metodama poslovanja privatnih firmi, uključujući agencije za naplatu dugova poput EOS Matrix, B2 Kapital, Intrum, McGrath & Arthur i drugih. Teoretski, jedno od tijela koje bi trebalo pratiti stanje na tržištu i predlagati rješenja za zaštitu građana jeste Vijeće za zaštitu potrošača BiH. Međutim, koliko je ovo tijelo zaista aktivno u zaštiti građana, a koliko je samo još jedna birokratska institucija bez realnog uticaja?

Koja je uloga Vijeća za zaštitu potrošača BiH?

Ovo vijeće je osnovano na državnom nivou, a njegova osnovna funkcija je praćenje stanja u oblasti zaštite potrošača i davanje preporuka za poboljšanje zakonskih rješenja.

• Njegova savjetodavna uloga znači da može predlagati izmjene zakona, ali ne može samostalno donositi odluke ili provoditi mjere zaštite.
• U teoriji, trebalo bi da ispituje agresivne i manipulativne poslovne prakse, uključujući one koje primjenjuju agencije za naplatu dugova.
• Također, trebalo bi da inicira rasprave o zaštiti građana od prekomjernih dugovanja i zloupotrebe tržišne moći, što je ključno u svjetlu činjenice da se građani BiH nalaze pod neprestanim pritiskom agencija za naplatu dugova koje koriste pravne nesigurnosti u svoju korist.

Šta Vijeće (ne) radi u praksi?

Ukoliko se analizira rad Vijeća za zaštitu potrošača BiH, teško je pronaći konkretne inicijative ili dokumente u kojima se direktno bavi problemom agresivne naplate dugova.

• Da li su se ikada zvanično oglasili o metodama koje koriste EOS Matrix, B2 Kapital, Intrum, McGrath & Arthur i druge slične firme?
• Da li su predložili bilo kakve zakonske izmjene koje bi ograničile agresivno ponašanje ovih agencija?
• Da li su se ikada pozabavili pitanjem zašto u BiH ne postoji jasna regulativa koja bi štitila građane od masovnog uznemiravanja i pravnog zastrašivanja putem sudskih tužbi?

Iako je njihova uloga savjetodavna, upravo bi ovo tijelo trebalo biti prva linija zaštite građana u pitanjima koja se odnose na naplatu dugova, manipulativne ugovore i zloupotrebe tržišne moći.

Zašto Vijeće ignoriše ključni problem?

Jedan od glavnih razloga zašto Vijeće za zaštitu potrošača BiH ne prepoznaje ozbiljnost problema s agencijama za naplatu dugova leži u nedostatku političke volje i institucionalne nezavisnosti.

• Da li su članovi Vijeća pod uticajem finansijskih lobija koji žele da tržište dugova ostane neuređeno?
• Zašto ne postoji analiza rada ovih agencija i njihovog uticaja na život građana?
• Zašto se Vijeće ne bavi pitanjem zloupotreba u sektoru otkupa dugova, gdje se građani često ni ne obavještavaju da je njihov dug prodat?

Zaključak – Vijeće za zaštitu potrošača BiH mora postati faktor zaštite građana, a ne pasivni posmatrač

Uloga Vijeća ne smije ostati samo na formalnim preporukama koje nikada ne budu usvojene. Ako se ne bavi zaštitom građana od najopasnijih tržišnih zloupotreba – čemu onda služi?

Dokumentovano.ba nastavit će analizirati da li će Vijeće za zaštitu potrošača BiH prepoznati problem agresivnih metoda naplate dugova i konačno preduzeti konkretne korake za zaštitu građana – ili će i dalje ostati nijemi svjedok zloupotreba koje svakodnevno pogađaju hiljade ljudi u BiH.

Sljedeći nastavak: Udruženja potrošača – Glas građana ili nemoćni posmatrači pred zloupotrebama naplate dugova?

…u posljednjih nekoliko godina, stotine građana BiH svjedoče da su bili žrtve agresivnog uznemiravanja putem telefonskih poziva, prijetnji i manipulativnih ponuda za naplatu dugova koji su u mnogim slučajevima zastarjeli ili pravno neutemeljeni…

Vezani tekstovi:

Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH

FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!

FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE

Institucija ombudsmana BiH – moćan alat ili neiskorišten potencijal u zaštiti građana od agencija za naplatu dugova?

AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA

KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?

“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE

DOKUMENTOVANO.BA ZAHTIJEVA ODGOVORE: KO KONTROLIŠE RAD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA I ŠTA INSTITUCIJE RADE PO TOM PITANJU?

NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTAVA U AGRESIVNOM DJELOVANJU AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA

Poziv Vijeću ministara BiH i entitetskim vladama: Da li je vrijeme za zabranu rada agencija za naplatu dugova?

KO JE NADLEŽAN ZAŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA? SVI SU NADLEŽNI, A NIKO NE REAGUJE!

ZNANJE KAO ODBRANA – ZAŠTO MEDIJI I OBRAZOVNE INSTITUCIJE MORAJU BITI PRVI BEDEM PROTIV ZLOUPOTREBA AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?

ZASTARJELI DUGOVI KAO ORUŽJE IZNUDE – KAKO AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA UZ POMOĆ CENTRALNE EVIDENCIJE PRISILJAVAJU GRAĐANE NA PLAĆANJA KOJA NISU DUŽNI

KO KONTROLIŠE ONE KOJI KONTROLIŠU DUGOVE GRAĐANA?

NASTAVAK: KO KONTROLIŠE ONE KOJI KONTROLIŠU DUGOVE GRAĐANA? … i zašto ta kontrola ne funkcioniše

DA LI AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA U BIH POSLUJU KARTELSKI?

MONOPOL NAD DUGOVIMA – ZAŠTO KONKURENCIJSKO VIJEĆE BIH ŠUTI DOK AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA DIKTIRAJU PRAVILA?