Dokumentovano.ba otvara novi feljton posvećen firmama za naplatu dugova koje, pod okriljem zakonskih ovlasti, sve češće koriste agresivne metode prisilne naplate, zbog čega je veći broj građana zatražio pravnu zaštitu, tvrdeći da su žrtve “pravnog nasilja”. Ovaj feljton će kroz analizu pravnih aspekata i stvarnih slučajeva istražiti da li je u BiH na sceni legalizovano reketiranje ili je riječ o zloupotrebi pravnog sistema pod okriljem zakona.
Kako funkcionišu ove firme?
Većina firmi za naplatu dugova u BiH, uključujući EOS MATRIX, B2 Kapital, Intrum i druge, otkupljuje dugove od banaka, telekomunikacionih i komunalnih preduzeća, te ih agresivno pokušava naplatiti od građana – dužnika u punom iznosu s dodatnim troškovima. Iako se formalno pridržavaju zakona, metode koje koriste uključuju:
- Stalne pozive, prijetnje tužbama i zapljenom imovine, čak i za male iznose duga.
- Obmane o visini duga i “skrivene troškove” koji nisu jasno predstavljeni.
- Namjerno uskraćivanje informacija koje su ključne za osporavanje duga, kako bi se građani natjerali na “nagodbu”.
Pravni okvir i zašto su dužnici nezaštićeni
Prema Zakonu o obligacionim odnosima BiH, vjerovnici imaju pravo prodati dug bez pristanka dužnika, ali mnogi dužnici nisu informisani o tome sve dok ne prime poziv ili dopis od firmi za naplatu potraživanja. Slaba pravna zaštita potrošača ostavlja građane u ranjivom položaju, dok su firme u mogućnosti koristiti prijetnje tužbama, hipotekom na nekretninama i zapljenom plata ili penzija kao sredstvo prisile.
Najčešće metode koje firme koriste:
- Stalni pozivi i prijetnje: Građanima se upućuju svakodnevni telefonski pozivi i pisma s prijetnjama da će im biti blokirani računi, zaplijenjena imovina ili pokrenuti sudski procesi.
- Neosnovani zahtjevi za nagodbu: Firme često vrše pritisak na dužnike da potpišu nagodbu kako bi izbjegli sudski proces, iako nemaju validne dokaze o potraživanju.
- Korištenje hipoteke kao prijetnje: U nekoliko zabilježenih slučajeva, firme su pokušale upisati hipoteku na nekretnine zbog relativno malih dugova.
- Nejasna dokumentacija: Dužnicima često nije jasno prezentirano kako je nastao dug i koliki su stvarni troškovi.
Studija slučaja: EOS MATRIX
Građani iz BiH i susjednih zemalja, uključujući Hrvatsku i Srbiju, često se žale na metode naplate koje koristi EOS MATRIX. Prijave građana uključuju:
- Prijetnje zapljenom plata i pokretanjem tužbi, čak i kada je dug osporen.
- Neprihvatanje zahtjeva za dostavu kompletne dokumentacije o osnovanosti duga.
- Prisiljavanje dužnika da pristanu na sporazumne raskide ugovora, što često uključuje nepovoljne uvjete za građane.
Slične firme: B2 Kapital i Intrum
Pored EOS MATRIX-a, B2 Kapital je poznat po otkupu dugova i agresivnom pristupu prema dužnicima. Građani su se žalili na pokušaje zapljene nekretnina i blokade računa čak i za neznatna dugovanja. Intrum, s druge strane, često cilja dugove telekomunikacionih preduzeća i komunalnih usluga, gdje je veliki broj građana prijavio da nisu bili informisani o dugu prije nego su primili prijetnje tužbama.
Da li su njihove metode legalne?
Iako ove firme djeluju u okviru zakona, njihovi postupci često se svode na iskorištavanje pravnih rupa i nedostatka zakonske zaštite građana. Evo ključnih problema:
- Prijetnje bez dokaza: Pravo firme da pokrene tužbu ne znači da je svaki dug osnovan.
- Neosnovano povećanje troškova: U praksi se osnovni dugovi višestruko povećavaju zbog kamata i administrativnih troškova.
- Odbijanje dostave dokumentacije: Građani često ne dobijaju punu informaciju o osnovu duga, čime im se uskraćuje pravo na pravnu zaštitu.
Kako se građani mogu zaštititi?
- Tražiti dokumentaciju: Dužnik ima pravo na uvid u kompletnu dokumentaciju koja dokazuje osnovanost potraživanja.
- Podnijeti prigovor Agenciji za zaštitu potrošača BiH: Agencija može pokrenuti postupak protiv firmi koje koriste nepoštenu praksu.
- Podnijeti tužbu: U slučaju da prijetnje ili nagodbe nisu zasnovane na validnoj osnovi, moguće je podnijeti građansku tužbu.
Zaključak: Potrebna hitna zakonska intervencija
Bez adekvatnih zakonskih izmjena i nadzora, BiH će i dalje biti izložena legalizovanim pritiscima pod krinkom naplate dugova. Građani koji se suoče s ovim problemima često nemaju dovoljno pravne zaštite, dok firme profitiraju na osnovu neinformisanosti i straha.
Dokumentovano.ba će u ovom feljtonu nastaviti istraživati prakse firmi poput EOS MATRIX-a, B2 Kapitala i Intruma, uz analize slučajeva i preporuke za bolju zaštitu građana.
Naredni tekst: “Legalno, a možda ipak – nije!”
