Dokumentovano.ba nastavlja feljton o problematičnim praksama firmi za naplatu dugova u Bosni i Hercegovini. Brojne prijave građana ukazuju na ozbiljan problem – iskorištavanje pravnog sistema radi sticanja profita kroz agresivnu naplatu dugova, često na štetu običnih ljudi koji su najranjiviji. Iako su zakoni na snazi, pitamo se: da li je zakonski okvir dovoljno čvrst da zaštiti građane od pravnog nasilja?
Kako zakonska rupa postaje oružje?
Prema Zakonu o obligacionim odnosima BiH, svaki vjerovnik ima pravo svoje potraživanje prodati trećem licu bez prethodnog obavještenja dužnika. Firme za naplatu dugova kao što su EOS MATRIX, B2 Kapital, Intrum i druge upravo na ovom principu temelje svoje poslovanje.
Ključ problema: Dužnici često saznaju za svoje obaveze tek kada dobiju prijetnje tužbama, zapljenom plata ili oduzimanjem imovine. Mnogi građani nemaju mogućnost provjeriti osnovanost duga jer ne dobijaju kompletnu dokumentaciju.
Kako funkcioniše sistem pritiska?
- Brza nagodba pod prijetnjom: Firme često nude “povoljne nagodbe”, ali uz pritisak da se odluka donese odmah, prijeteći dugotrajnim sudskim procesima ako nagodba ne bude prihvaćena.
- Zastrašivanje zapljenom nekretnina: Iako dug može biti relativno mali, u mnogim slučajevima firme pokušavaju upisati hipoteku na nekretnine, vršeći pritisak da se dug podmiri odmah.
- Nejasni i skriveni troškovi: Dug se često uvećava zbog administrativnih troškova i kamatnih stopa, što građanima stvara dodatne finansijske probleme.
Ko najviše strada od ovakvih praksi?
Najranjivije grupe građana su:
- Penzioneri – zbog dugova nastalih kreditima ili neplaćenim komunalnim uslugama.
- Nezaposleni i radnici s niskim primanjima – zbog nemogućnosti pravne zaštite i pristupa advokatima.
- Mladi ljudi – zbog dugova vezanih za studentske kredite, neplaćene mobilne račune i troškove školovanja.
Primjeri iz prakse: Prijetnje koje su se ostvarile
- Slučaj iz Sarajeva: Građanin je prijavio da je zbog duga od 3.000 KM, koji je nastao na osnovu neplaćenih rata kredita, primio prijetnju upisom hipoteke na porodičnu kuću. Nakon pritiska, dužnik je bio primoran da potpiše nagodbu kojom se obavezao na otplatu 5.500 KM.
- Banja Luka: Penzioner je bio žrtva prijetnji zbog duga prema telekom operateru od svega 500 KM. Firma je upućivala pozive s prijetnjom da će mu biti blokirana penzija ukoliko ne pristane na plaćanje dodatnih 1.200 KM “administrativnih troškova”.
Zašto se građani ne suprotstavljaju?
- Neinformisanost: Mnogi građani nisu svjesni svojih prava i ne znaju da imaju pravo tražiti dokumentaciju o osnovu duga.
- Strah od sudskih troškova: Sudski procesi su skupi, a većina građana se boji dodatnih troškova ako izgube slučaj.
- Nedovoljna podrška: Institucije poput Agencije za zaštitu potrošača ili ombudsmena nemaju dovoljno kapaciteta da efikasno odgovore na sve prijave.
Šta građani mogu uraditi da se zaštite?
- Zatražiti pismeni dokaz o osnovanosti duga: Svaki dužnik ima pravo zahtijevati od firme dokumentaciju koja dokazuje kako je dug nastao i na koji način su troškovi obračunati.
- Podnijeti pritužbu Agenciji za zaštitu potrošača BiH: Ukoliko postoji sumnja na nepoštene metode naplate, građani mogu podnijeti pritužbu.
- Obratiti se advokatu ili ombudsmanu: U slučaju prijetnji ili zloupotrebe, građani trebaju tražiti pravnu pomoć i podnijeti prigovor odgovarajućim institucijama.
Potrebna hitna zakonska intervencija
Bez jasnih zakonskih ograničenja i kontrole, firme za naplatu dugova će nastaviti koristiti rupe u zakonu kako bi vršile pritisak na građane. Potrebne su izmjene zakona koje bi ograničile praksu agresivnih metoda naplate i uvele strožu kontrolu nad radom ovih firmi.
Država mora hitno reagovati kako bi zaštitila građane od pravnog nasilja pod maskom legalnog poslovanja.
U sljedećem tekstu feljtona “Dokumentovano.ba” donosi konkretne primjere građana koji su izgubili imovinu zbog neosnovanih dugova i analizira šta se može učiniti kako bi se slične situacije spriječile.
