Komisija za ljudska prava i slobode GV Tuzla danas donijela nove zaključke u slučaju “Kallos”

Komisija za ljudska prava i slobode Gradskog vijeća Tuzla održala je sjednicu dana 30.12.2024. godine, na kojoj je razmatrala izostanak postupanja nadležnih institucija po zahtjevima Komisije u vezi sa ozbiljnim kršenjem prava Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla, njegovih studenata, profesora i ostalih zaposlenika. Ignorisanje zahtjeva Komisije, koja djeluje po zaključcima Gradskog vijeća Tuzla, predstavlja čin kojim se dodatno potvrđuju namjere odgovornosti za povrede zakona i prava.

Komisija je utvrdila ozbiljno kršenje prava Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla od strane institucija navedenih u zaključcima, te najoštrije osuđuje svaki pokušaj izbjegavanja zakonskih obaveza i zloupotrebu institucija kako bi se prikrile nezakonite radnje odgovornih lica.

Na sjednici su usvojeni sljedeći zaključci:

1. Komisija zahtijeva od Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona hitno postupanje po dostavljenim informacijama i pokretanje istrage protiv svih odgovornih lica Vlade TK, Ministarstva za obrazovanje i nauku TK, Službe za inspekcijske poslove Grada Tuzla, zbog kršenja zakona u slučaju Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla.

Građevinski inspektor Edin Skenderović donio je naprasno u odluku o zatvaranju objekta Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla zbog nedostatka upotrebne dozvole, radi promjene namjene prostora, iako je prema članu 154. Zakona o prostornom uređenju i građenju bio dužan naložiti otklanjanje nedostataka u primjerenom roku. Postoji sumnja da su mjere protiv Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla poduzete selektivno, s obzirom na činjenicu da drugi objekti, uključujući objekte Vlade TK, Ministarstva obrazovanja i fakulteta Univerziteta u Tuzli, nemaju upotrebnu dozvolu, a prema njima nisu poduzete slične upravne mjere i pored zahtjeva Komisije za hitno dostavljanje informacije i dokumentacije.

Posebno je sporno što je odluku o zatvaranju objekta iskoristio ministar obrazovanja Ahmed Omerović da dana 28.10.2024. godine donese rješenje o oduzimanju licence Evropskom univerzitetu „Kallos“, iako je prethodno, dana 29.04.2024. godine, donio rješenje Ministarstva (10/1-34-010766/24 od 29.04.2024.) kojim je dao rok za otklanjanje nedostataka. Ministar Omerović je kao osnov za oduzimanje licence naveo da univerzitet nema prostorne uslove za obavljanje nastave jer se nalazio u iznajmljenom prostoru, nakon što je zatvoren od strane inspektora Skenderovića. Ovakvo postupanje nameće pitanje da li je inspektor Edin Skenderović obavijestio ministra Ahmeda Omerovića o zatvaranju Kallosa, što bi ukazivalo na sinhronizovano djelovanje s ciljem nezakonitog oduzimanja licence.

Razlozi za ovakvo djelovanje mogu biti višestruki – od uništavanja konkurencije u oblasti visokog obrazovanja do prisilnog obaranja cijene univerziteta radi prodaje, pri čemu su kolateralna šteta obrazovanje, gubitak akademske godine za 354 studenta, koji su ostali i bez zdravstvenog osiguranja, sudbine 111 profesora, saradnika i zaposlenika, te egzistencija njihovih porodica.

Sudije Samira Šljivić i Svetlana Stevanović, Općinski sud u Tuzli, su kroz dvomjesečno odugovlačenje postupka, i nezakonito proglašavanje suda nenadležnim (što je potvrđeno ukidanjem odluka od strane Kantonalnog suda u Tuzli) opstruisale donošenje sudske odluke o privremenoj mjeri osiguranja, zadržavajući na snazi nezakonito Rješenje ministra Ahmeda Omerovića.

Također, inspektor Skenderović nije postupio po prijavama koje se odnose na objekte Vlade TK, ministarstava i drugih subjekata koji, kao i Kallos, nemaju upotrebnu dozvolu. Zabilježeno je da je Evropski univerzitet „Kallos“ u vrijeme donošenja sporne odluke bio u postupku dobijanja upotrebne dozvole, koja je u međuvremenu i pravosnažno dobijena 16.12.2024. godine za oko 2.500 m2 najsavremenijeg visokoobrazovnog prostora u regiji, plus 500 m2 manipulativnog protora, što je ignorirano kako bi se univerzitet uništio, bez obzira na posljedice.

• Ministarstvo obrazovanja i nauke TK je dana 29.04.2024. godine donijelo Rješenje broj: 10/1-34-010766/24, kojim je Evropskom univerzitetu „Kallos“ Tuzla ostavljen zakonski rok od jedne godine za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
• Uprkos jasnom roku koji je važio do 29.04.2025. godine, Ministarstvo je donijelo novo rješenje broj: 10/1-34-030943/24 od 28.10.2024. godine, kojim je Univerzitetu oduzeta licenca prije isteka utvrđenog roka.
• Time je prekršeno načelo zakonitosti iz člana 4. Zakona o upravnom postupku Federacije BiH (ZUP FBiH), kao i načelo pravne sigurnosti koje nalaže dosljednu i jasnu primjenu propisa.

Povreda prava prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH

Komisija konstatuje da su postupci Ministarstva obrazovanja i nauke TK i Vlade TK prema Evropskom univerzitetu „Kallos“ Tuzla doveli do povrede prava zajamčenih Zakonom o zabrani diskriminacije BiH.

Vlada i Ministarstvo obrazovanja i nauke nisu postupili po zahtjevu Komisije od 24.12.202. godine: Zahtjev za hitno postupanje: Komisija zahtijeva od Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, u cilju otklanjanja povreda prava i zaštite zakonitosti, da preduzme sljedeće mjere:

2.1. Oglašavanje spornog rješenja ništavim

• Pravni osnov: Član 265. Zakona o upravnom postupku Federacije BiH predviđa mogućnost oglašavanja rješenja ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke, ako je rješenje donijeto suprotno zakonskim odredbama ili sadrži ozbiljne proceduralne nedostatke.

2.2. Prihvatanje prijedloga za obnovu postupka

• Pravni osnov: Član 246. stav (1) ZUP-a FBiH omogućava obnovu postupka kada se pojave nove činjenice ili dokazi koji mogu dovesti do drugačijeg rješenja.

2. Komisija zahtijeva od Federalnog tužilaštva Bosne i Hercegovine da izvrši nadzor rada Kantonalnog tužilaštva TK po osnovu člana 9. Zakona o Federalnom tužilaštvu FBiH, te da delegira predmet drugom kantonalnom tužilaštvu u slučaju da Kantonalno tužilaštvo TK ne preduzme mjere u roku od sedam dana, a da prethodno podnese krivične prijave protiv glavnog tužitelja i odgovornog tužitelja za slučaj Kallos, kako bi se stekli uslovi za delegiranje.
3. Komisija zahtijeva od SIPA-e (Državne agencije za istrage i zaštitu) da odmah preduzme aktivnosti u skladu s nadležnostima kako bi se osigurala odgovornost svih lica koja su djelovala u suprotnosti sa zakonom, uključujući koordinaciju s tužilaštvima, a ukoliko Kantonalno tužilaštvo TK odmah ne postupi po zahtjevima Komisije o utvrđenim ozbiljnim kršenjima ljudskih prva i nezakonitostima, da se sprovede istraga i protiv glavnog tužitelja i odgovornog tužitelja za slučaj Kallos.
4. Komisija zahtijeva HITNO aktivno uključenje Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA BiH) radi utvrđivanja nalogodavaca i koordiniranih nezakonitih aktivnosti protiv Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla.
5. Komisija podnosi Federalnom tužilaštvu FBiH izvještaj o sumnji u izvršenje krivičnog djela od strane sudije Samire Šljivić i sudije Svetlane Stevanović, na 11 strana, sa zahtjevom za uvid u sve slučajeve koje su vodile i vode u predmetu Kallos – zahtjev za donošenje privremene mjere osiguranja.

Krivična djela koja su predmet postupanja uključuju:

• Povredu zakona od sudije (član 357. Krivičnog zakona FBiH),
• Zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti (član 383. Krivičnog zakona FBiH),
• Nesavjestan rad u službi (član 387. Krivičnog zakona FBiH),
• Povredu prava iz privredne djelatnosti (član 268. Krivičnog zakona FBiH),
• Organizovani kriminal (član 342. Krivičnog zakona FBiH).

6. Komisija protiv sudije Samire Šljivić podnosi disciplinsku prijavu disciplinskom tužiocu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH), na 22 strane, sa zahtjevom za uvid u sva tri slučaja koje je vodila i vodi u predmetu Kallos – zahtjev za donošenje privremene mjere osiguranja.

Pravna osnova za disciplinsku odgovornost

Na osnovu člana 56. Zakona o VSTV-u, sudija Samira Šljivić i sudija Svetlana Stevanović počinile su sljedeće disciplinske prekršaje:

1. a) Tačka (d): Neopravdano kašnjenje u izradi odluke ili procesnim radnjama

• Sudija nije blagovremeno razmatrala zahtjev za privremenu mjeru osiguranja, čime je prekršeno pravo predlagača na hitnu zaštitu.
• Neopravdano kašnjenje ili zanemarivanje procesnih obaveza omogućilo je nastavak štetnih posljedica za Evropski univerzitet „Kallos“, uključujući gubitak prava studenata, egzistencijalnu ugroženost zaposlenih i finansijsku destabilizaciju Univerziteta.

1. b) Tačka (i): Nepostupanje po pravilniku, odluci ili aktu VSTV-a BiH

• Sudija je zanemarila obavezu postupanja u skladu sa sudskom praksom Općinskog suda u Tuzli i zakonskim odredbama koje obavezuju sud da razmotri privremene mjere osiguranja.
• Ignorisanje člana 278. ZPP-a, koji nalaže hitno odlučivanje o privremenim mjerama, predstavlja ozbiljno kršenje zakonskih i profesionalnih standarda.

1. c) Tačka (r): Postupanje s pristrasnošću i predrasudama

• Odbacivanje zahtjeva bez meritornog razmatranja, uprkos jasnim dokazima i pravnim osnovama, može ukazivati na pristrasnost ili predrasude prema stranci u postupku.
• Ovakvo postupanje narušava povjerenje u nepristrasnost suda i predstavlja ozbiljnu povredu profesionalne etike.

1. d) Tačka (s): Kršenje principa Etičkog kodeksa sudija

• Sudija je svojim postupcima narušila integritet i ugled pravosuđa, što je suprotno osnovnim principima Kodeksa sudske etike. Ignorisanje sudske prakse, zakonskih odredbi i dostavljenih dokaza potvrđuje povredu člana 56. stav 1(s).

3. Povrede Kodeksa sudske etike

Sudija Samira šljivić i sudija Svetlana Stevanović prekršile su sljedeće principe iz Kodeksa sudske etike:

Nepristranost (Član 2.1 i 2.3)

• Sudija je dužna osigurati povjerenje javnosti u nepristranost pravosuđa. Odbacivanje zahtjeva bez meritornog razmatranja, unatoč sličnim presedanima, ukazuje na nedostatak nepristranosti.
• Ignorisanje dokaza i zakonskih obaveza dovodi do percepcije pristrasnog postupanja, posebno u svjetlu presedana iz predmeta protiv Grada Živinice.

Integritet (Član 4.2 i 4.5)

• Postupci sudije ukazuju na nedostatak transparentnosti i integriteta, čime je ozbiljno narušeno povjerenje javnosti u pravosuđe.
• Svjesno ignorisanje sudske prakse i zakonskih odredbi dodatno podriva integritet sudskog postupka.

Stručnost i odgovornost prema poslu (Član 5.5 i 5.6)

• Ignorisanje zahtjeva za privremenu mjeru osiguranja i pravno neutemeljeno odbacivanje zahtjeva jasno pokazuju neispunjavanje profesionalnih standarda efikasnosti i zakonitosti.
• Svjesno odugovlačenje postupka obesmišljava institut privremene mjere osiguranja, što predstavlja ozbiljan profesionalni propust.

Jednakost (Član 3.1 i 3.3)

• Sudija je obavezna osigurati jednak tretman stranaka u postupku. Suprotno tome, predlagač osiguranja nije dobio jednakost u razmatranju zahtjeva, što narušava načelo jednakosti.

7. Komisija traži od Tužilaštva TK da podnese zahtjev sudu za određivanje pritvora odgovornim licima, uključujući sudiju, ministra i inspektora, i druga odgovorna lica, radi sprječavanja daljeg kršenja zakona i prava.
8. Komisija dostavlja svim gore navedenim institucijama kompletne zaključke i zahtjeve sa sjednice održane 24.12.2024. i 26.12.2024. godine radi njihovog postupanja i dalje preduzimanja mjera u skladu sa zakonom.

Komisija ističe da će odgovornost za kršenja prava i zakona snositi svi oni koji su aktivno ili pasivno doprinosili nezakonitim radnjama. Neće biti zaštićenih niti privilegovanih, a svaki pokušaj manipulacije pravnim sistemom naići će na odlučan odgovor Komisije i nadležnih organa.

Komisija će dostaviti izvještaje Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Federalnom tužilaštvu, koji su dosad dali najveći doprinos formiranju krivičnih predmeta protiv odgovornih lica, uključujući sudiju, ministra i inspektora.

Nakon sjednice, Komisija je obavijestila javnost da neće odustati od svojih zahtjeva i da će dosljedno istrajati na utvrđivanju odgovornosti svih uključenih. O svim daljim koracima javnost će biti pravovremeno informisana.

NOVA GODINA MORA DONIJETI PRAVDU I ODGOVORNOST, a svi oni koji su činili nezakonite radnje kršenjem ljudskih prava i sloboda suočiće se s posljedicama svojih postupaka. Komisija je odlučna da zaštiti prava svih pogođenih i osigura zakonitost i pravdu u ovom slučaju, i svim ostalim slučajevima!

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Tuzlanski kanton

GRAD TUZLA

GRADSKO VIJEĆE

Komisija za ljudska prava i slobode

Broj:  01/04-A-19852-2024                      

Tuzla, 30.12.2024. godine

 

 

VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

URED DISCIPLINSKOG TUŽIOCA

DISCIPLINSKA PRIJAVA

PRIJAVLJENA:

Sudija Samira Šljivić

Svetlana Stevanović

Općinski sud u Tuzli

PREDMET: Disciplinska prijava protiv sudija Općinskog suda u Tuzli  Samire Šljivić i Svetlane Stevanović zbog kršenja zakonskih i etičkih normi u predmetu Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla.

I – ČINJENICE I OSNOVA PRIJAVE

Na osnovu postupanja sudija Samire Šljivić i Svetlane Stevanović u predmetu Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla, podnosimo disciplinsku prijavu zbog sljedećih disciplinskih prekršaja, utemeljenih na članu 56. Zakona o Visokom sudbenom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Kodeksu sudske etike:

1. Činjenični osnov

Sudija Samire Šljivić – prvo je nezakonito odbila prijedlog, zatim nezakonito odbacila određujući Općinski sud nenadležnim, pa nakon ukidanja rješenja o odbacivanju od strane Kantonalnog suda u Tuzli, ponovo odbila navodeći da je sud nenadležan za odlučivanje, te uopšte nije jasno da li je zahtjev odbijen ili odbačen, ignorišavši tri puta zakonsku obavezu zakonitog meritornog razmatranja i postupanja. Sudija Svetlana Stevanović je prvo odbacila prijedlog nezakonito oglašavajući Općinski sudu u Tuzli nenadležnim, da bi nakon ukidanja rješenja od strane Kantonalnog suda u Tuzli ponovo odbacila prijedlog privremene mjere oglašavajući sud apsolutno nenadležnim, protivno zakonima i sudskoj praksi i Općinskog suda u Tuzli koji je prethodno sudio po mjeri osiguranja i privremenoj mjeri u gotovo identičnom slučaju.

Sudije su donijele rješenja kojim je, bez meritornog razmatranja, odbacuju zahtjev za privremenu mjeru osiguranja, pozivajući se na apsolutnu nenadležnost Općinskog suda u Tuzli. Ovakvo postupanje uključuje sljedeće povrede:

• Ignorisanje zakonskih odredbi člana 278. stav 1. Zakona o parničnom postupku Federacije BiH, koji nalaže da sud mora odlučiti o zahtjevu za privremenu mjeru osiguranja kada su ispunjeni uslovi hitnosti i vjerovatnosti osnovanosti.
• Ignorisanje ZPP FBiH člana 269. (1) Mjera osiguranja može se odrediti: 1) ako predlagač osiguranja učini vjerovatnim postojanje potraživanja ili prava, i 2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje potraživanja, posebno time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti, opteretiti ili na drugi način njom raspolagati odnosno promijeniti postojeće stanje stvari ili na neki drugi način štetno uticati na prava predlagača osiguranja.
• Suprotstavljanje sudskoj praksi samog Općinskog suda u Tuzli, koji je identičnim pravnim i činjeničnim okolnostima odlučivao o mjeri osiguranja, kao što je dokumentovano u predmetu broj 32 0 Ps 374955 20 Mo protiv Grada Živinice, i to u toku upravnog postupka pred Kantonalnim sudom u Tuzli za poništenje upravnog akta i po tužbi za naknadu materijalne štete, identično kao u predmetnom slučaju.
• Zanemarivanje dostavljenih dokaza koji jasno ukazuju na hitnost i osnovanost zahtjeva, i manipulativnim razvlačenjem postupka usvajanja privremene mjere osiguranja u trajanju preko mjesec dana, koji je morao biti riješen ODMAH, ili po sudskoj praksi najkasnije za tri dana, što je dovelo do daljnje eskalacije štete za predlagača osiguranja, uključujući studente, zaposlene i poslovanje Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla.

Proširene činjenice:

Prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja podnesen je još 14.11.2024. godine, i to je navedeno i u predmetnom rješenju:

“Ovakav prijedlog ovaj sud je odbacio rješenjem broj 32 0 P 474281 24 Mo 2 od 20.11.2024. godine koje je po žalbi predlagača osiguranja ukinuto rješenjem Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 P 474281 24 Mož od 06.12.2024. godine i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.”

Ova činjenica jasno pokazuje upornost prijavljenih sudija u nezakonitom djelovanju s ciljem onemogućavanja nastavka nastave na Univerzitetu. Već preko mjesec dana traje agonija, a sada će trajati još najmanje 15 dana dok Kantonalni sud ponovo odluči, te dodatnih 5 dana dok Općinski sud donese novu odluku, uzimajući u obzir „praksu“ postupanja prijavljene sudije. Ukupno će proći više od dva i po mjeseca dok se sudija odluči na donošenje privremene mjere osiguranja koja je trebala biti donesena odmah, odnosno još prije dva mjeseca.

Ova odgoda i odugovlačenje postupka jasno pokazuju bezobzirne manipulacije i namjeru da se uništi Univerzitet, dok studenti, zaposleni i porodice prolaze kroz agoniju uzrokovanu pravnom nesigurnošću i zloupotrebom zakonskih odredbi, pa i okolnost da su studenti ostali bez zdravstvene zaštite gubitkom statusa studenta nezakonitim oduzimanjem licence, zbog čega se i traži privremena mjera osiguranja.

Ministar obrazovanja Tuzlanskog kantona postupio je nezakonito donošenjem odluke o oduzimanju licence Evropskom univerzitetu “Kallos” Tuzla. Naime, Rješenjem broj 07/1-38-016134/24 od 29.04.2024. godine, Univerzitetu je ostavljen rok od godinu dana za ispravku uočenih nedostataka. Suprotno ovom rješenju i utvrđenom roku, ministar je 28.10.2024. godine, Rješenjem broj 07/1-38-024567/24, donio odluku o oduzimanju licence, pozivajući se na iste činjenice koje su već bile predmet prethodnog rješenja, čime je ignorisao zakonom garantovani rok i narušio pravnu sigurnost. Ova odluka od 28.10.2024. godine ne samo da je ignorisala prethodno rješenje i rok od godinu dana, već je donesena bez utvrđivanja novih činjenica ili promjena okolnosti, što jasno ukazuje na proizvoljno i nezakonito postupanje ministra, u suprotnosti s načelom zakonitosti i zaštitom prava na pravnu sigurnost i jednako postupanje, te je nesporno dokazana i osnovanost zahtjeva, pored nesporne hitnosti za donošenje privremene mjere osiguranja. Napominjem da je licenca oduzeta zbog formalnih razloga nepostojanja upotrebne dozvole za promjenu namjene prostora, u objektu koji ima upotrebnu dozvolu, ali je prvo inspektor Službe za inspekcijske poslove Edin Skenderović naprasno zatvorio i zabranio rad Univerziteta, postupajući suprotno Zakonu o prostornom uređenju TK, koji nalaže prvo davanje roka za ispravak nedostatka, da bi ministar obrazovanja TK Ahmed Omerović to iskoristio da Univerzitet nema adekvatne uslove rada u iznajmljenom prostoru oduzeo licencu Univerzitetu, ignorišući rješenje od 29.4.2024. godine gdje je određen rok za ispravak nedostataka, što je svakako predmet krivične istrage i po nalogu Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) prema MUP-u TK, ali i Federalnog tužilaštva FBiH prema Kantonalnom tužilaštvu TK u vezi ovog slučaja.

I pored svega navedenog i evidentne nezakonitosti ministra, prijavljene sudije – neće da odlučuju o privremenoj mjeri osiguranja, iako ih na to obavezuje i ZPP FBiH i sudska praksa, naprijed navedena, i dovode studente, profesore, uposlenike i Univerzitet na rub egzistencije, a posebno jer su zbog odugovlačenja postupka studenti izgubili status studenata i time i zdravstveno osiguranje, što u zimskim uslovima, zbog raznih mogućnosti respiratornih bolesti može rezultirati i fatalnim posljedicama.  

 

2. Pravna osnova za disciplinsku odgovornost

Na osnovu člana 56. Zakona o VSTV-u, sudije su počinile sljedeće disciplinske prekršaje:

1. a) Tačka (d): Neopravdano kašnjenje u izradi odluke ili procesnim radnjama

• Sudija nije blagovremeno razmatrala zahtjev za privremenu mjeru osiguranja, čime je prekršeno pravo predlagača na hitnu zaštitu.
• Neopravdano kašnjenje ili zanemarivanje procesnih obaveza omogućilo je nastavak štetnih posljedica za Evropski univerzitet „Kallos“, uključujući gubitak prava studenata, egzistencijalnu ugroženost zaposlenih i finansijsku destabilizaciju Univerziteta.

1. b) Tačka (i): Nepostupanje po pravilniku, odluci ili aktu VSTV-a BiH

• Sudija je zanemarila obavezu postupanja u skladu sa sudskom praksom Općinskog suda u Tuzli i zakonskim odredbama koje obavezuju sud da razmotri privremene mjere osiguranja.
• Ignorisanje člana 278. ZPP-a, koji nalaže hitno odlučivanje o privremenim mjerama, predstavlja ozbiljno kršenje zakonskih i profesionalnih standarda.

1. c) Tačka (r): Postupanje s pristrasnošću i predrasudama

• Odbacivanje zahtjeva bez meritornog razmatranja, uprkos jasnim dokazima i pravnim osnovama, može ukazivati na pristrasnost ili predrasude prema stranci u postupku.
• Ovakvo postupanje narušava povjerenje u nepristrasnost suda i predstavlja ozbiljnu povredu profesionalne etike.

1. d) Tačka (s): Kršenje principa Etičkog kodeksa sudija

• Sudija je svojim postupcima narušila integritet i ugled pravosuđa, što je suprotno osnovnim principima Kodeksa sudske etike. Ignorisanje sudske prakse, zakonskih odredbi i dostavljenih dokaza potvrđuje povredu člana 56. stav 1(s).

3. Povrede Kodeksa sudske etike

Sudije su prekršile sljedeće principe iz Kodeksa sudske etike:

Nepristranost (Član 2.1 i 2.3)

• Sudija je dužna osigurati povjerenje javnosti u nepristranost pravosuđa. Odbacivanje zahtjeva bez meritornog razmatranja, unatoč sličnim presedanima, ukazuje na nedostatak nepristranosti.
• Ignorisanje dokaza i zakonskih obaveza dovodi do percepcije pristrasnog postupanja, posebno u svjetlu presedana iz predmeta protiv Grada Živinice.

Integritet (Član 4.2 i 4.5)

• Postupci sudije ukazuju na nedostatak transparentnosti i integriteta, čime je ozbiljno narušeno povjerenje javnosti u pravosuđe.
• Svjesno ignorisanje sudske prakse i zakonskih odredbi dodatno podriva integritet sudskog postupka.

Stručnost i odgovornost prema poslu (Član 5.5 i 5.6)

• Ignorisanje zahtjeva za privremenu mjeru osiguranja i pravno neutemeljeno odbacivanje zahtjeva jasno pokazuju neispunjavanje profesionalnih standarda efikasnosti i zakonitosti.
• Svjesno odugovlačenje postupka obesmišljava institut privremene mjere osiguranja, što predstavlja ozbiljan profesionalni propust.

Jednakost (Član 3.1 i 3.3)

• Sudija je obavezna osigurati jednak tretman stranaka u postupku. Suprotno tome, predlagač osiguranja nije dobio jednakost u razmatranju zahtjeva, što narušava načelo jednakosti.

Zaključak za ovaj dio

Ove činjenice dodatno naglašavaju neprofesionalno i nezakonito postupanje sudija, što je rezultiralo ozbiljnim posljedicama po prava studenata, zaposlenih i same institucije Evropskog univerziteta „Kallos“. Sudije su svjesno ignorisale hitnost i značaj privremene mjere osiguranja, čime je povrijedila osnovna pravna načela i narušila povjerenje u pravosudni sistem.

56. DISCIPLINSKI PREKRŠAJI PREMA ČLANU 56. ZAKONA O VSTV

 

1. Neopravdano kašnjenje u izradi odluke ili procesnim radnjama (član 56(1)(d))

• Činjenice:
  Prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja podnesen je prije dva mjeseca. Umjesto da sudije hitno odluče o prijedlogu, kao što je zakonom propisano, ponovo odbacuju i odbijaju prijedlog određujući sud nenadležnim, što je suprotno navedenoj sudskoj praksi.
• Posljedice:
  Ovakvo neopravdano odugovlačenje prouzrokovalo je:
  • Nastavak štetnih posljedica po Evropski univerzitet „Kallos“, uključujući gubitak nastavne godine za studente i egzistencijalnu nesigurnost za 111 zaposlenih.
  • Potpuno obesmišljavanje instituta privremene mjere osiguranja, koji je osmišljen za hitnu pravnu zaštitu, jer će ukupno proći više od dva i po mjeseca dok se eventualno donese odluka.
  • Nepopravljivu štetu za finansijsku i operativnu stabilnost Univerziteta.
  • Gubitak prava studenata na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, posebno u zimskim uslovima, što potencijalno može imati i fatalne posljedice zbog oduzimanja prava na liječenje.
• Kršenje zakona:

Ignorisanje hitnosti zahtjeva za privremenu mjeru osiguranja, koja je trebala biti donesena odmah ili najkasnije u roku od tri dana, predstavlja direktno kršenje člana 278. Zakona o parničnom postupku Federacije BiH i člana 56(1)(d) Zakona o VSTV-u. Nečinjenje i neopravdano kašnjenje u odlučivanju predstavljaju povredu profesionalnih i zakonskih obaveza sudije.

2. Nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilnicima i zakonskim odredbama (član 56(1)(i))

• Činjenice:
  Sudije su ignorisale je zakonsku obavezu hitnog odlučivanja o privremenoj mjeri osiguranja, iako je član 278. ZPP-a jasno propisuje obavezu suda da djeluje odmah kako bi spriječio nenadoknadive štetne posljedice. Uprkos jasnim zakonskim osnovama i sudskoj praksi, sudija nije ni razmatrala meritum zahtjeva, već je prvo odbila prijedlog, a zatim, nakon ukidanja od strane Kantonalnog suda, nastavila s odugovlačenjem.
• Primjer upornosti u nezakonitom djelovanju:
  • U svim postupcima, tri kod Samire Šljivi i jedna kod sudije Svetane Stevanović pokazana je svjesnu namjera da se odugovlačenjem onemogući nastavak rada Univerziteta i spriječi ostvarivanje prava predlagača osiguranja. Agonija studenata i zaposlenih traje već preko mjesec dana, a prema trenutnoj dinamici, ukupno vrijeme čekanja na odluku može premašiti dva i po mjeseca.
  • Uprkos jasnim dokazima i zakonskim osnovama dostavljenim u predmetu, sudije nisu ni razmatrala zahtjev za privremenu mjeru osiguranja, čime je direktno povrijedila zakonske obaveze, ili je odbijen bez zakonskog osnova.

• Pravna posljedica:

Ovako očigledno zanemarivanje zakonskih odredbi i pravilnika VSTV-a ozbiljno narušava povjerenje javnosti u efikasnost i nepristrasnost pravosuđa.

3. Postupanje s pristrasnošću i predrasudama (član 56(1)(r))

• Činjenice:
  U predmetima slične pravne i činjenične prirode (npr. predmet broj 32 0 Ps 374955 20 Mo protiv Grada Živinice), Općinski sud u Tuzli je postupao potpuno drugačije – odlučivao je o prijedlozima za privremenu mjeru osiguranja, čak i kada su upravni sporovi bili u toku. Odbijanje razmatranja merituma zahtjeva u ovom slučaju, uprkos jasnoj hitnosti i dostavljenim dokazima, ukazuje na potencijalnu pristrasnost prema stranci.
• Posljedice pristrasnog postupanja:

Diskriminatorno postupanje prema Evropskom univerzitetu „Kallos“ dovelo je do:

• • Gubitka jednakosti pred zakonom za predlagača osiguranja.
  • Uprkos jasnim dokazima i zakonskim osnovama dostavljenim u predmetu, sudija nije ni razmatrala zahtjev za privremenu mjeru osiguranja, čime je direktno povrijedila zakonske obaveze.
  • Stvaranja percepcije pristranosti u pravosudnom sistemu, čime se ozbiljno narušava povjerenje javnosti u sudsku nepristrasnost.

4. Kršenje principa Etičkog kodeksa sudija (član 56(1)(s))

• Činjenice:
  Sudija Svetlana Stevanović prekršila je osnovne principe Etičkog kodeksa sudija, uključujući nepristrasnost, integritet, stručnost i jednakost. Njeno postupanje uključuje:
  • ignorisanje dostavljenih dokaza i zakonskih odredbi.
  • Uprkos jasnim dokazima i zakonskim osnovama dostavljenim u predmetu, sudija nije ni razmatrala zahtjev za privremenu mjeru osiguranja, čime je direktno povrijedila zakonske obaveze.
  • Sudija je prekršila principe integriteta (Član 4.2 i 4.5), jer nije djelovala u skladu s najvišim standardima profesionalnog ponašanja i nije osigurala transparentnost u odlučivanju
  • Postupanje suprotno sudskoj praksi, što ozbiljno narušava ugled i integritet pravosuđa.
  • Ignorisanje dostavljenih dokaza i zakonskih odredbi predstavlja povredu obaveze stručnosti i odgovornosti prema poslu (Član 5.5 i 5.6), jer sudija nije ispunila profesionalne standarde efikasnosti i zakonitosti.
• Šira posljedica:

Narušavanje ugleda pravosudnog sistema ima dalekosežne posljedice, jer obeshrabruje građane da traže pravnu zaštitu i podriva osnovna načela jednakosti pred zakonom.

Zaključak za ovaj dio

Postupanje sudija u predmetu Kallos sadrži sve elemente neopravdanog kašnjenja, nepravilnog postupanja prema zakonskim odredbama, pristrasnosti i narušavanja principa Etičkog kodeksa sudija. Ove povrede ne samo da narušavaju pravnu sigurnost stranaka u konkretnom predmetu, već i povjerenje javnosti u pravosudni sistem kao cjelinu.

Ova situacija zahtijeva hitnu reakciju nadležnih tijela kako bi se spriječilo dalje narušavanje pravne sigurnosti i osiguralo da pravosuđe postupa u skladu s najvišim standardima profesionalnosti i zakonitosti. Ove povrede čine osnovu za disciplinsku odgovornost prema članu 56. Zakona o VSTV-u i Kodeksu sudske etike

III. KRŠENJE KODEKSA SUDAČKE ETIKE

 

1. Nepristranost (Član 2.1. i 2.3.)

• Član 2.1. obavezuje sudiju da obavlja svoju funkciju nepristrasno i tretira sve strane u postupku bez favorizovanja, pristranosti ili predrasuda. Sudije nisu razmatrale zahtjev za privremenu mjeru osiguranja, ili je nezakonito odbijan, čime je direktno ugrožena pravna sigurnost i jednakost stranaka u postupku. Ignorisanje dostavljenih dokaza i zakonskih obaveza stvara percepciju pristrasnog postupanja, posebno jer je postupanje suprotno sudskoj praksi u identičnim pravnim i činjeničnim okolnostima.
  • Posebno je otežavajuća okolnost što je prijedlog za privremenu mjeru osiguranja podnesen još prije dva mjeseca. Rješenja sudija su već jednom ukidana od strane Kantonalnog suda u Tuzli. Ovakav obrazac postupanja pokazuje upornost u nezakonitom djelovanju i zanemarivanju zakonske obaveze donošenja hitnih odluka.
  • Agonija studenata, profesora, uposlenika i Univerziteta traje već više od mjesec dana. Postupak žalbe sada će trajati još najmanje petnaest dana dok Kantonalni sud ponovo odluči, te dodatnih pet dana dok Općinski sud ponovo ne donese odluku. Sve zajedno, proces će trajati preko dva mjeseca, što u potpunosti obesmišljava institut privremene mjere osiguranja, koji je po zakonu trebao biti primijenjen odmah, najkasnije 15.11.2024. godine. Ovo jasno ukazuje na namjerno i svjesno odugovlačenje postupka, zloupotrebom sudačke funkcije.
• Član 2.3. naglašava da sudija mora postupati tako da ne izaziva sumnju u nepristranost. Odluka da se zahtjev za privremenu mjeru osiguranja odbaci bez meritornog razmatranja, i to dva puta, dok su u drugim sličnim predmetima sudske odluke donosile u korist predlagača, stvara dojam favorizovanja ili opstruiranja prava jedne strane. Ignorisanje hitnosti situacije od strane prijavljene sudije dodatno narušava povjerenje u nepristrasnost pravosuđa.

2. Integritet (Član 4.2. i 4.5.)

• Član 4.2. obavezuje sudiju da održava i promoviše integritet pravosuđa kroz svoje odluke i ponašanje. Sudije svojim postupanjem, uključujući ignorisanje zakonskih odredbi i sudske prakse, te svjesnim odugovlačenjem donošenja odluke, ozbiljnosu narušile integritet pravosuđa.
  • Ignorisanje jasnih zakonskih obaveza i ponavljanje nezakonitih odluka, uprkos tome što su iste već ukinute od strane viših sudskih instanci, ukazuje na uporno i svjesno djelovanje protivno pravnim standardima. Odbacivanje prijedloga bez meritornog razmatranja, uprkos dostavljenim dokazima, dodatno narušava integritet sudskih postupaka.
• Član 4.5. nalaže sudiji da ne dozvoli da lični odnosi, politički interesi ili drugi uticaji utiču na njene odluke. Odbacivanje zahtjeva za privremenu mjeru osiguranja bez meritornog razmatranja, u trenutku kada su dostavljeni svi relevantni dokazi, ukazuje na mogućnost da je na odluku sudije uticao neki oblik vanjskog pritiska ili interesa. Ovakvo postupanje dodatno podriva povjerenje javnosti u integritet pravosuđa.

3. Stručnost i odgovornost prema poslu (Član 5.5. i 5.6.)

• Član 5.5. naglašava da sudija mora obavljati svoju funkciju efikasno, zakonito i u razumnom roku. Privremena mjera osiguranja, prema sudskoj praksi svih sudova u Bosni i Hercegovini, mora se odlučiti ODMAH po podnošenju zahtjeva, ili najkasnije u roku od tri dana, jer se radi o hitnom institutu koji ima za cilj sprječavanje nenadoknadive štete. Sudije ne samo da su ignorisale ovu praksu već su svojim nepostupanjem, i to dva puta, obesmislila institut privremene mjere osiguranja.
  • Slučaj Evropskog univerziteta „Kallos“ evidentan je primjer gdje je sudija svjesno odugovlači postupak, i to još traje, iako su posljedice po studente i zaposlene evidentne i katastrofalne. Usvajanje privremene mjere ne bi bilo štetno ni za koga, posebno jer sudija ima rok od tri dana za zakazivanje ročišta za raspravljanje o mjeri osiguranja, gdje bi se u postupku razmotrile sve činjenice, i ukoliko bi bilo osnovano mogla bi se odbiti mjera osiguranja i time i staviti van snage privremenu mjeru, ali nikome ne bi bila nanesena štete. Ovako, bez odlučivanja o privremenoj mjeri, ako se donese odluka da je upravni akt nezakonit, teško je i zamisliti i navesti kakve posljedice će nastupiti, svakako katastrofalne i većinom nenadoknadive, jer je nemoguće vratiti izgubljenu godinu studentima, a materijalna odšteta bi bila u milionskom iznosu, uz moguće uništenje Univerziteta.
  • Univerzitet „Kallos“ Tuzla dostavio je dokaze sudu o adekvatnom nastavnom planu i programu, ugovore za 111 profesora, saradnika i ostalih uposlenika, kao i upotrebnu dozvolu za vlastiti prostor od oko 3000 m² opremljen najsavremenijom opremom, čime je u potpunosti ispunio sve zakonske uslove za obavljanje djelatnosti.
  • Prošlo je preko mjesec dana od podnošenja prijedloga za privremenu mjeru osiguranja, što ukazuje na namjerno i nesavjesno postupanje sudije.
• Član 5.6. obavezuje sudiju da postupak vodi dostojanstveno, zakonito i s punim poštovanjem prema strankama. Svjesno odugovlačenje donošenja odluke, uzimajući u obzir rok od 15 dana za žalbu i dodatno vrijeme potrebno za postupanje Kantonalnog i Općinskog suda, jasno pokazuje namjeru sudije da onemogući brzo ostvarivanje pravde. Ovakvo ponašanje direktno krši obavezu stručnog i odgovornog postupanja.

4. Jednakost (Član 3.1. i 3.3.)

• Član 3.1. obavezuje sudiju da poštuje načelo jednakosti u postupcima pred sudom. Odbacivanje zahtjeva za privremenu mjeru osiguranja bez meritornog razmatranja, uprkos dostavljenim dokazima i hitnosti situacije, dovodi do očiglednog kršenja ovog principa. Posebno je problematično što je sudija svjesno ignorisala sudsku praksu iz sličnih predmeta, čime je demonstrirala selektivan pristup i nejednak tretman stranaka.
• Član 3.3. nalaže sudiji da osigura jednak tretman svih stranaka u postupku. Postupanje sudija, koje se razlikuje od postavljene sudske prakse u sličnim slučajevima, narušava ravnopravan tretman stranaka i njihovo pravo na pravično suđenje.

Dodatno obrazloženje: Svjesno odugovlačenje postupka

Odbijanje bez zakonskog osnova ili odbacivanje zahtjeva bez razmatranja merituma i namjerno odugovlačenje donošenja odluke o privremenoj mjeri osiguranja jasno ukazuju na svjesnu namjeru sudije da odugovlači postupak i time nanese daljnju štetu stranci. Institut privremene mjere osiguranja osmišljen je da omogući hitnu pravnu zaštitu, posebno u situacijama kada postoji rizik od nenadoknadive štete. Nepravovremenim postupanjem, sudija je ugrozila pravo stranaka na hitnu zaštitu i omogućila daljnje posljedice, uključujući:

• Gubitak prava studenata na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
• Ugrožavanje egzistencije 111 zaposlenih na Univerzitetu.
• Nastavak štetnih posljedica za Univerzitet „Kallos“ i dodatnu materijalnu štetu.

Zaključak za ovaj dio

Sudije su prekršile ključne principe Kodeksa sudske etike: nepristranost, integritet, stručnost i jednakost. Postupanje sudije ukazuje na ozbiljno odstupanje od profesionalnih standarda, što je rezultiralo narušavanjem povjerenja javnosti u pravosudni sistem. Ove povrede, zajedno sa utvrđenim disciplinskim prekršajima prema članu 56. Zakona o VSTV-u, čine osnovu za pokretanje disciplinskog postupka radi utvrđivanja odgovornosti sudije.

Ove povrede nisu samo proceduralni propust već ukazuju na svjesno djelovanje sudije Stevanović s ciljem odugovlačenja postupka i obesmišljavanja instituta privremene mjere osiguranja. Postupanje sudije direktno je narušilo pravnu sigurnost stranaka i integritet pravosudnog sistema. Ove činjenice dodatno pojačavaju osnovanost disciplinske prijave i potrebu za hitnim preispitivanjem postupanja sudija.

Svjesno i neopravdano odugovlačenje donošenja odluke, ignorisanje sudske prakse i zakonskih odredbi, te postupanje na način koji ugrožava hitnost i svrhu privremene mjere osiguranja, predstavljaju ozbiljne povrede principa nepristrasnosti, integriteta, stručnosti i jednakosti.

1. DOKAZI

Kako bi se potkrijepila osnovanost disciplinske prijave protiv sudija Samire Šljivić i Svetlane Stevanović, prilažu se sljedeći dokazi:

1. Rješenje Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 P 474281 24 Mo 3 od 11.12.2024. godine i Rješenje broj: 32 0 P 474837 24 Mo 2 od 26.12.2024. godine

 

• Ova rješenja, pored drugih u predmetu Kallos, ali ove navodimao kao zadnje, jasno pokazuju da sudije nisu ni razmatrala zahtjev za privremenu mjeru osiguranja, čime je prekršena zakonska obaveza suda da postupa hitno, u skladu sa članom 278. Zakona o parničnom postupku. Ignorisanje zahtjeva i odbacivanje bez meritornog razmatranja direktan su pokazatelj povrede zakona i sudske prakse, s tim da je sudija Šljivić donijela odluku o odbijanju zahtjeva na osnovu stava da sud nije nadležan za odlučivanje, što je sudski presedan svojevrsnog odbacivanja zahtjeva.
• Rješenja dodatno otkriva obrazac nezakonitog postupanja. Ova prvobitna rješenja ukinuta su po žalbi predlagača osiguranja rješenjima Kantonalnog suda u Tuzli. godine, a predmet vraćen na ponovni postupak.
• Ovakvo ponavljanje manipulativnog odbijanja i odbacivanja prijedloga, uz potpuno ignorisanje prethodnog ukidanja od strane višeg suda, jasno ukazuje na upornost u nezakonitom djelovanju i svjesno zanemarivanje zakonskih obaveza suda.

2. Presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 U 020226 20 od 08.04.2021. godine

• Ova presuda potvrđuje da vođenje parničnog postupka uz paralelni upravni spor ne predstavlja prepreku za odlučivanje o mjerama osiguranja. Sudska praksa jasno potvrđuje da je sudija bila obavezna odlučiti o privremenoj mjeri osiguranja, bez obzira na prirodu osnovnog zahtjeva. Ignorisanje ovog standarda predstavlja ozbiljan profesionalni propust.
• Presuda Kantonalnog suda pruža jasan pravni okvir koji obavezuje sudove na hitno razmatranje privremenih mjera osiguranja u situacijama kada postoji očigledna hitnost. Nepoštovanje ove sudske prakse u slučaju Evropskog univerziteta „Kallos“ dodatno oslikava ozbiljnost propusta sudija.

3. Rješenje Kantonalnog suda broj 32 0 Ps 374955 24 Pž od 11.07.2024. godine i Broj: 32 0 P 474837 24 Pž 2

 

• Ovim rješenjima Kantonalni sud poništava prethodna rješenja Općinskog suda, potvrđujući da je sud obavezan razmatrati zahtjeve za mjeru osiguranja, čak i kada se radi o materijalnoj šteti proizašloj iz upravnog akta.
• Ovo rješenje ukazuje na nepravilnosti i nedosljednosti u postupanju sudija, koje su odbacila zahtjev za mjeru osiguranja u identičnim okolnostima. Ignorisanje ove sudske prakse predstavlja ne samo kršenje zakonskih obaveza, već i direktnu povredu pravne sigurnosti stranaka.

4. Žalbe podnesene na rješenje sudija

• Žalbe sadrže detaljnu pravnu i činjeničnu analizu propusta sudije, uključujući pozivanje na zakonske odredbe, sudsku praksu i dokaze o hitnosti situacije. Dokumentacija iz žalbi jasno ukazuje na ozbiljne povrede pravnih i profesionalnih obaveza sudije, uključujući odugovlačenje postupka i zanemarivanje prava stranaka.
• Žalbe također naglašavaju činjenicu da je prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja podnesen još prije dva mjeseca, te da je prvobitno odbijen, a zatim ukinut od strane Kantonalnog suda. Uprkos tome, sudije su ponovo odbila odlučiti u skladu s obavezama koje nalaže zakon, čime je dodatno ugrožena hitnost i svrha privremene mjere osiguranja.

Zaključak

Priloženi dokazi jasno ukazuju na povrede zakonskih i profesionalnih standarda od strane sudija. Ovi dokazi ne samo da potvrđuju osnovanost disciplinske prijave već ukazuju na ozbiljnost propusta i potrebu za hitnim postupanjem nadležnih tijela kako bi se zaštitio integritet pravosudnog sistema i prava stranaka.

• Posebno je alarmantna činjenica da je prijedlog za privremenu mjeru osiguranja podnesen još 14.11.2024. godine, ali je uslijed nezakonitih i manipulativnih postupaka sudije, uključujući ignorisanje žalbi i vraćanja predmeta na ponovni postupak, došlo do odugovlačenja koje će, prema sadašnjoj dinamici, trajati više od dva i po mjeseca.
• Ovo svjesno i neopravdano odugovlačenje postupka ne samo da ugrožava prava stranaka već direktno obesmišljava institut privremene mjere osiguranja, koji je prema zakonu morao biti riješen odmah. Ovakvo ponašanje sudija ozbiljno narušava povjerenje u pravosudni sistem i zahtijeva hitnu reakciju.

1. POSLJEDICE NEZAKONITOG DJELOVANJA

 

Postupanje sudija, karakterisano odbacivanjem ili nezakonitom odbijanjem zahtjeva za privremene mjere, izazvalo je ozbiljne negativne posljedice, kako na prava stranaka u konkretnom predmetu, tako i na širu pravnu sigurnost i povjerenje u pravosudni sistem.

Konkretno:

1. Gubitak studenata i ugrožavanje njihovog prava na obrazovanje

• Činjenične posljedice: Zbog odbijanja donošenja privremene mjere osiguranja, studenti Evropskog univerziteta „Kallos“ su dovedeni u situaciju pravne i obrazovne nesigurnosti. Prekid obrazovnog procesa direktno ugrožava njihovo pravo na obrazovanje, garantovano Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.
• Dugoročne implikacije: Neizvjesnost u nastavku akademske godine može uzrokovati trajne posljedice po obrazovne karijere studenata, uključujući:
  • Gubitak akademskih godina.
  • Nepotrebne finansijske troškove za studente i njihove porodice.
  • Mogućnost gubitka međunarodnih priznanja diploma i profesionalnih prilika.

2. Egzistencijalna nesigurnost za 111 zaposlenih na Evropskom univerzitetu „Kallos“

• Direktne posljedice: Zbog odbijanja privremene mjere osiguranja, zaposlenici Univerziteta suočavaju se s rizikom gubitka radnih mjesta. Ova situacija ugrožava egzistenciju ne samo akademskog i administrativnog osoblja, već i njihovih porodica, koje zavise od prihoda povezanih s Univerzitetom.
• Društveni uticaj: Egzistencijalna ugroženost zaposlenih ima domino efekat na njihove porodice i širu zajednicu, dodatno produbljujući negativne posljedice ove nezakonite odluke. Osim individualne nesigurnosti, postoji i rizik od ekonomskih posljedica za lokalnu zajednicu koja se oslanja na obrazovnu instituciju kao važnog poslodavca i društvenog partnera.

3. Narušavanje pravne sigurnosti i povjerenja u pravosudni sistem

• Institucionalna povreda: Postupanje sudija, suprotno sudskoj praksi i zakonskim obavezama, dovodi u pitanje dosljednost i integritet pravosudnog sistema. Ignorisanje hitnog karaktera privremene mjere osiguranja podriva osnovna pravna načela, poput jednakosti pred zakonom i zaštite prava stranaka.
• Širi uticaj na društvo: Ovakve odluke generiraju nepovjerenje javnosti u sudske institucije, naročito kada su u pitanju osnovna prava građana, poput prava na obrazovanje i zaštitu imovine. Percepcija pravosuđa kao pristranog ili nesposobnog može izazvati osjećaj pravne nesigurnosti i demoralisati građane u traženju pravne zaštite.

Dodatne činjenice

• Prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja podneseni su prije dva mjeseca, ali su sudije isto odbacivale, pa je to i ukidano od strane Kantonalnog suda.
• Već je jednom odbacivanje prijedloga od strane sudije izazvalo značajne štetne posljedice, čime se pokazuje upornost u nezakonitom djelovanju. Ova situacija ukazuje na sistemsku praksu odugovlačenja i manipulacije suda kako bi se izbjegla obaveza odlučivanja po zahtjevu za hitnu zaštitu.
• Vremenski okvir i kašnjenje:
  • Prvi prijedlog odbijen je 20.11.2024. godine.
  • Po trenutnim praksama, dodatno odlučivanje Kantonalnog suda i ponovni povratak predmeta Općinskom sudu trajat će najmanje još 20 dana, što ukupno dovodi do više od dva mjeseca kašnjenja.
  • S obzirom na prirodu privremene mjere osiguranja, koja se prema zakonskim odredbama i sudskoj praksi mora rješavati odmah ili u najkraćem roku (najkasnije tri dana), ovakvo ponašanje sudije obesmišljava svrhu instituta hitne pravne zaštite.
• Posljedice po Univerzitet: Svjesnim manipulacijama i odugovlačenjem sudskog procesa direktno se ugrožava funkcionisanje Evropskog univerziteta „Kallos“. Ovo uključuje:
  • Nemogućnost nastavka obrazovnog procesa za 354 studenta.
  • Oduzimanje licencnog statusa Univerziteta, što dodatno dovodi do prestanka pristupa zdravstvenoj zaštiti za studente. Ovo je posebno alarmantno u zimskim mjesecima, kada povećani rizik od zaraznih bolesti može rezultirati ozbiljnim posljedicama po zdravlje.
  • Potencijalno uništenje Univerziteta kao obrazovne institucije, čime se ugrožava pravo zajednice na obrazovanje i zapošljavanje u sektoru obrazovanja.

Zaključak

Nezakonito postupanje sudija uzrokovalo je ozbiljne posljedice po prava studenata, zaposlenih i šire društvene zajednice. Ove posljedice su direktan rezultat kršenja zakonskih obaveza i profesionalnih standarda, te zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih tijela kako bi se spriječila dalja šteta i obnovilo povjerenje u pravosudni sistem.

• Svjesno odugovlačenje donošenja odluke o privremenoj mjeri osiguranja, zajedno s manipulativnim odbacivanjem prijedloga, ukazuje na neprihvatljivo ponašanje sudije koje direktno narušava osnovna pravna načela. Ova praksa ne samo da ugrožava prava stranaka u predmetu, već ozbiljno podriva povjerenje javnosti u sudski sistem i pravdu kao temelj vladavine prava.

 

1. ZAHTJEV

Na osnovu utvrđenih činjenica, zakonskih i profesionalnih obaveza sudije, te ozbiljnih posljedica koje su proizašle iz postupanja sudija, zahtijevamo:

1. Pokretanje disciplinskog postupka

• Da se protiv sudija pokrene disciplinski postupak u skladu sa članom 56. Zakona o Visokom sudbenom i tužilačkom vijeću BiH zbog:
  • Neopravdanog kašnjenja u procesnim radnjama, čime je prekršeno pravo stranaka na hitnu zaštitu.
  • Nepoštivanja zakonskih obaveza odlučivanja o privremenoj mjeri osiguranja, uprkos jasnim zakonskim normama i sudskoj praksi.
  • Postupanja suprotno zakonu i sudskoj praksi, čime je narušen ugled pravosuđa i pravna sigurnost stranaka.

2. Utvrđivanje disciplinske odgovornosti

• Da se utvrdi disciplinska odgovornost sudija za:
  • Nesavjesno obavljanje dužnosti kroz odugovlačenje i zanemarivanje hitnih obaveza.
  • Pristrasno postupanje i narušavanje jednakog tretmana stranaka, čime je ugroženo pravo na pravično suđenje.
  • Nepoštivanje pravnih i etičkih standarda, čime su izazvane nenadoknadive štete pravnom sistemu i povjerenju javnosti.

3. Preporuka za stručno usavršavanje

• Da se sudijama Samiri Šljivić i Svetlani Stevanović izda preporuka za stručno usavršavanje, sa naglaskom na:
  • Primjenu Zakona o parničnom postupku FBiH, naročito odredbi koje se odnose na hitne privremene mjere osiguranja.
  • Poštivanje sudske prakse, posebno u pogledu donošenja hitnih procesnih odluka kako bi se osigurala jednakost i pravna sigurnost stranaka.
  • Etičke standarde sudijskog postupanja, uključujući pridržavanje principa nepristrasnosti, integriteta i odgovornosti prema poslu.

4. Uvid u spis predmeta i dodatna dokumentacija

• Da se izvrši detaljan uvid u spis svih predmeta koje su vodile ili vode u slučaju Kallos, uključujući:
  • Prijedloge za donošenje privremene mjere osiguranja
  • Tužbe Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla.
  • Odluke sudija kojom se odbijaju i odbacuje tužba i zahtjev za privremenu mjeru osiguranja.
  • Uvid u žalbe podnesenu protiv ovih odluka.
• Da se u disciplinskom postupku razmotre i dodatni ključni dokumenti:

Sva sudska rješenja koje su donijele prijavljen sudije i odluke Kantonalnog suda u Tuzli

5. Ostale mjere

• Da se naloži hitna provjera svih radnji i odluka u vezi sa predmetom, uz obavezu dostavljanja izvještaja o utvrđenim nepravilnostima.
• Da se obavijeste relevantni organi o eventualnim drugim povredama zakona i pravila od strane sudije Stevanović, ukoliko se iste identifikuju tokom disciplinskog postupka.

VII – OBRAZLOŽENJE ZAHTJEVA

Postupanje sudija u navedenom predmetu Kallos, koje uključuje neuzimanje u razmatranje zahtjeva za privremenu mjeru osiguranja i nezakonito, protivno sudskoj praksi, odbacivanje zahtjeva bez meritornog razmatranja, uz svjesno ignorisanje sudske prakse i zakonskih obaveza, ne samo da ugrožava prava stranaka, već direktno podriva osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti pred zakonom i hitne zaštite prava građana.

Posebno ističemo da je ovakvo postupanje sudije dodatno otežalo situaciju stranaka u postupku, s obzirom na hitnu prirodu predmeta i karakter privremene mjere osiguranja, koja se prema zakonu mora donijeti odmah ili u najkraćem mogućem roku. Ignorisanje ovih okolnosti predstavlja ne samo profesionalni propust, već i svjesno zanemarivanje obaveza suda i sudije prema zakonu i pravosudnim standardima.

Dalekosežne i potencijalno nenadoknadive posljedice:

1. Potpuni gubitak nastavne godine za 354 studenta Evropskog univerziteta „Kallos“
   • Time su ugrožena njihova osnovna prava na obrazovanje i profesionalni razvoj, garantovana Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.
2. Egzistencijalna nesigurnost za 111 zaposlenih, uključujući profesore i administrativno osoblje
   • Njihov opstanak je direktno vezan za funkcionisanje Univerziteta. Odugovlačenjem postupka ugrožena su njihova radna mjesta, što negativno utiče na njihove porodice i širu zajednicu.
3. Gubitak zdravstvene zaštite za studente
   • Uslijed oduzimanja statusa Univerziteta, studenti su izgubili pravo na zdravstvenu zaštitu, što u zimskim uslovima povećava rizik od ozbiljnih posljedica po zdravlje, uključujući širenje težih infekcija i bolesti poput gripa, koje mogu imati fatalne ishode.
4. Uništenje Univerziteta
   • Ovakvo postupanje sudije može izazvati trajnu štetu obrazovnom sistemu, zajednici i svim osobama koje zavise od rada Univerziteta.
5. Agonija studenata i njihovih porodica
   • Studenti i njihove porodice već 45 dana prolaze kroz pravnu nesigurnost i emocionalni stres, uzrokovan postupcima suda koji su izazvali zgražavanje javnosti i društvene osude zbog pravne anarhije koja je očigledno usmjerena protiv prava stranaka.

Dodatno obrazloženje: Činjenice koje dokazuju upornost u nezakonitom djelovanju

Prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja podnesen je još 14.11.2024. godine, a u sadašnjem rješenju navodi se:

“Ovakav prijedlog ovaj sud je odbacio rješenjem broj 32 0 P 474281 24 Mo 2 od 20.11.2024. godine koje je po žalbi predlagača osiguranja ukinuto rješenjem Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 P 474281 24 Mož od 06.12.2024. godine i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.”

Ovi podaci jasno pokazuju:

• Već je jednom odbijen prijedlog privremene mjere osiguranja bez meritornog razmatranja.
• Kantonalni sud je ukinuo odluku sudije Stevanović i naložio ponovni postupak, ali ovakvo postupanje od strane sudije potvrđuje upornost u nezakonitom djelovanju, koje ima za cilj onemogućiti nastavak rada Univerziteta.

Trajanje agonije:

• Već više od mjesec dana traje pravna nesigurnost zbog žalbenog postupka.
• Sada će biti potrebno još najmanje 15 dana da Kantonalni sud donese odluku, nakon čega će Općinski sud ponovno postupati, što po dosadašnjoj praksi može trajati još pet dana ili više.
• Ukupno, postupak će trajati više od dva i po mjeseca, dok se sudija „umilostivi“ odlučivati o mjeri osiguranja, koja je prema zakonu i sudskoj praksi morala biti donesena odmah po podnošenju prijedloga 15.11.2024. godine.

Ovakvim bezobzirnim manipulacijama u procesnom postupanju, sudije ne samo da obesmišljavaju institut privremene mjere osiguranja već i direktno doprinose uništenju Univerziteta, narušavajući povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

Zaključak:

Uz sve navedeno, sudije Šljivić i Stevanović, postupajući suprotno zakonu i sudskoj praksi, prekršile su temeljne principe pravosuđa i dodatno narušile povjerenje javnosti u pravosudni sistem. Ovakvo postupanje izazvalo je brojne negativne reakcije u javnosti, uključujući osude građana na društvenim mrežama, te niz medijskih tekstova koji ukazuju na pravnu anarhiju i zloupotrebu ovlasti.

Zbog toga je nužno da disciplinski tužioci VSTV-a BiH hitno djeluju i pokretanjem disciplinskog postupka vrate povjerenje u uzdrmani pravosudni sistem. Odluka sudija Šljivić i Stevanović mora biti predmet detaljne analize i odgovarajućih sankcija, kako bi se građanima pokazalo da pravosudni sistem ima sposobnost da se suoči sa vlastitim propustima i osigura pravdu za sve strane.

Hitna reakcija:

Hitna reakcija nije samo pitanje odgovornosti sudija, već i nužan korak ka obnovi povjerenja javnosti u pravosudne institucije i zaštiti temeljnog prava na nepristrano i pravično suđenje.

Predsjednik Komisije, Mirnes Ajanović