Dok građani svakodnevno primaju pozive, opomene i prijetnje od agencija za naplatu dugova, kao što su EOS Matrixa, B2 Kapitala, Intruma, McGrath & Arthur i drugi, ključno pitanje ostaje neodgovoreno: ko kontroliše rad tih agencija i da li uopće postoji efikasan nadzor nad njihovim poslovanjem?
U idealnom sistemu, postojale bi jasne institucije koje regulišu rad agencija, sprječavaju zloupotrebe i štite potrošače od nepoštenih metoda naplate. Međutim, u Bosni i Hercegovini, ove agencije funkcionišu u sivoj zoni, bez stvarnog nadzora ili ograničenja, što im omogućava da diktiraju uslove naplate dugova bez ozbiljnih posljedica.
Da li su agencije za naplatu dugova pod nadzorom Agencije za bankarstvo?
Prva logična institucija koja bi trebala nadgledati rad agencija za naplatu dugova jeste Agencija za bankarstvo BiH, s obzirom na to da su dugovi finansijski proizvodi koji su prvobitno nastali kroz bankarske kredite, lizing ugovore ili kartične obaveze.
Međutim, agencije za naplatu dugova nisu banke, niti posluju pod istim regulatornim okvirom kao finansijske institucije. Iako su banke zakonski dužne prodavati potraživanja isključivo subjektima pod nadzorom Agencije za bankarstvo, u praksi se često dešava da dugovi završe kod firmi koje nemaju nikakvu finansijsku regulaciju. Postavlja se pitanje: ko je odgovoran za praćenje zakonitosti tih transakcija i na osnovu kojih kriterija agencije dolaze do dugova?
Da li ih kontroliše Konkurencijsko vijeće BiH?
Jedna od ključnih institucija koja bi trebala sprječavati zloupotrebu tržišne moći jeste Konkurencijsko vijeće BiH. Ako se mali broj agencija pojavljuje kao dominantan igrač na tržištu naplate dugova i ako te agencije diktiraju uslove koji građane ostavljaju bez mogućnosti pregovora, to je jasan znak monopolske ili kartelske strukture.
Ali, da li je Konkurencijsko vijeće pokrenulo ijedan ozbiljan postupak protiv ovih agencija? Da li je ikada analiziralo način na koji su one preuzele kontrolu nad dugovima građana i zloupotrebljavaju svoj položaj? Odgovor je – ne postoji nijedan javno dostupan izvještaj koji ukazuje na ozbiljnu istragu ove oblasti.
Inspekcijski nadzor – postoji li uopće?
Iako bi inspekcijski organi na entitetskom i kantonalnom nivou trebali nadgledati zakonitost poslovanja ovih agencija, realnost pokazuje da inspekcije rijetko djeluju ili se pozivaju na nedostatak nadležnosti.
Kad građani podnesu pritužbu na rad ovih agencija, nerijetko im se odgovara da je to privatni pravni odnos koji se rješava na sudu. Ali šta ako te agencije posluju nezakonito? Ko provjerava njihove licence, metode rada i ugovorne aranžmane?
Ko ih može sankcionisati?
Ako agencije za naplatu dugova koriste metode koje prelaze granice zakona – poput prijetnji, zloupotrebe podataka ili neosnovanog pokretanja sudskih postupaka – odgovornost bi trebala biti na pravosudnim institucijama i tužilaštvima.
Ali da li je ijedna agencija ikada sankcionisana zbog nezakonitih metoda rada? Koliko je sudskih presuda doneseno protiv njih? Da li su tužilaštva ikada pokrenula istragu o načinima na koje one dolaze do dugova i metodama koje koriste?
Zaključak – sistem bez kontrole
Umjesto da budu pod nadzorom i regulacijom, agencije za naplatu dugova u BiH posluju u pravnom vakuumu, gdje ne postoji jasna institucija koja ih nadgleda.
- Agencija za bankarstvo ih ne nadgleda jer nisu banke.
- Konkurencijsko vijeće ne istražuje zloupotrebu tržišne moći.
- Inspekcije često tvrde da nemaju nadležnost.
- Pravosudne institucije reaguju tek kada građani podnesu tužbu, ali procesi traju godinama.
Građani su ostavljeni sami sebi, dok firme bez jasne regulacije odlučuju o njihovim sudbinama. Ako država ne reguliše sektor naplate dugova, šta građani mogu očekivati osim daljih zloupotreba?
Dokumentovano.ba nastavit će istraživati ko zaista kontroliše one koji kontrolišu dugove građana – i zašto ta kontrola ne funkcioniše.
Sljedeći nastavak: KO KONTROLIŠE ONE KOJI KONTROLIŠU DUGOVE GRAĐANA? (NASTAVAK) … i zašto ta kontrola ne funkcioniše
…ove agencije posluju širom Evrope, ali u mnogim zemljama podliježu strogim regulacijama i moraju dobiti odobrenje regulatornih tijela. U BiH, međutim, ne postoji transparentna baza podataka koja bi pokazala da li su dobile potrebne dozvole i od koga…
Vezani tekstovi:
Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE
AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA
KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?
“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE
NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTAVA U AGRESIVNOM DJELOVANJU AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA
KO JE NADLEŽAN ZAŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA? SVI SU NADLEŽNI, A NIKO NE REAGUJE!
