Dok institucije prebacuju odgovornost, a građani ostaju nezaštićeni pred agresivnim metodama naplate, postavlja se ključno pitanje – da li je cilj pravnog sistema zaštita građana ili omogućavanje nesmetanog rada agencija za naplatu dugova?
Većina firmi za naplatu dugova u BiH, uključujući EOS Matrixa, B2 Kapitala, Intruma, McGrath & Arthur i drugi, posluju metodama koje su na ivici zakona, vršeći pritisak na građane, često koristeći psihološke metode zastrašivanja, manipulativne pravne procese i ignorisanje zastare dugova.
Kako ove agencije funkcionišu?
1. Preuzimanje dugova pod sumnjivim uslovima
- Dugovi koje su banke ili telekom operateri već otpisali prodaju se po simboličnim cijenama (često 5-10% ukupnog iznosa), ali agencije od građana zahtijevaju puni iznos duga plus dodatne troškove.
- Građani često nisu ni obaviješteni da su njihovi dugovi prodani, a novi “vlasnici” dugova pojavljuju se godinama nakon što je dug već trebao biti zastario.
2. Prijetnje i pravni pritisci
- Iako formalno ne mogu koristiti metode fizičkog zastrašivanja, ove agencije pozivima, pismenim obavještenjima i prijetnjama sudskim postupcima vrše psihološki pritisak na građane.
- U mnogim slučajevima, dužnicima se dostavljaju dopisi koji izgledaju kao sudski dokumenti, iako nikakav postupak nije pokrenut.
3. Zloupotreba pravnog sistema
- Koristeći pravnu nesigurnost u BiH, agencije pokreću postupke iako dugovi ne ispunjavaju osnovne pravne uslove za naplatu (npr. dugovi koji su zastarjeli, potraživanja bez valjanih ugovora itd.).
- Mnogi građani iz straha pristaju na plaćanje duga koji su mogli osporiti, jer ne znaju svoja prava.
4. Manipulacija sudskim postupcima
- Agencije često biraju općinske sudove gdje imaju “povoljnije” presude, znajući da se većina građana neće žaliti.
- Koriste se “serijskim tužbama”, u kojima pokreću stotine postupaka protiv građana, očekujući da će se oni prije odlučiti za isplatu nego za dugotrajnu sudsku borbu.
Zašto institucije šute?
Ako je javna tajna da ove agencije koriste metode zastrašivanja, pravne manipulacije i zloupotrebu sudskih postupaka, zašto Konkurencijsko vijeće BiH, Agencija za bankarstvo i pravosudne institucije ne reaguju?
- Konkurencijsko vijeće BiH nije pokrenulo nijednu istragu o kartelskom ponašanju agencija, iako one djeluju koordinisano i dominiraju tržištem dugova.
- Agencija za bankarstvo tvrdi da nije nadležna, jer agencije za naplatu dugova nisu banke – ali kako onda one dobijaju ovlaštenja za otkup dugova?
- Inspekcijski organi ne provode nadzor nad metodama rada ovih agencija, iako se mnoge žalbe građana odnose upravo na agresivne i nepoštene metode naplate.
Ko kontroliše EOS Matrixa, B2 Kapitala, Intruma, McGrath & Arthur i druge?
Ove agencije posluju širom Evrope, ali u mnogim zemljama podliježu strogim regulacijama i moraju dobiti odobrenje regulatornih tijela. U BiH, međutim, ne postoji transparentna baza podataka koja bi pokazala da li su dobile potrebne dozvole i od koga.
- Da li imaju odobrenje Agencije za bankarstvo BiH?
- Da li su pod nadzorom Konkurencijskog vijeća BiH?
- Ko ih je registrovao i po kojem osnovu smiju otkupljivati dugove?
Nijedan od ovih podataka nije javno dostupan – što znači da građani nemaju pristup informacijama o firmama koje odlučuju o njihovim finansijskim sudbinama.
Zaključak: Sistem koji omogućava zloupotrebe
Dok se građani suočavaju sa prijetnjama, sudskim postupcima i dugovima koji bi trebali biti otpisani, institucije u BiH ne čine ništa da regulišu rad agencija koje preuzimaju dugove i naplaćuju ih pod sopstvenim uslovima.
- Banke prebacuju dugove privatnim firmama bez kontrole.
- Agencije za naplatu dugova preuzimaju dugove i agresivno ih naplaćuju.
- Pravosudni sistem omogućava nesmetano pokretanje postupaka protiv građana.
Ko kontroliše one koji kontrolišu dugove građana? Dokumentovano.ba nastavlja istraživati ko je omogućio sistem u kojem moćne agencije diktiraju pravila igre – a građani ostaju bez zaštite.
Sljedeći nastavak: DA LI AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA U BIH POSLUJU KARTELSKI?
…Kartel podrazumijeva dogovor između kompanija koji ima za cilj kontrolisanje tržišta, eliminaciju konkurencije i nametanje uslova koji su povoljni samo za učesnike dogovora, a na štetu potrošača. Da li u poslovanju agencija za naplatu dugova postoje elementi takvog dogovora…
Vezani tekstovi:
Legalizacija pritiska na građane: Analiza djelovanja firmi za naplatu dugova u BiH
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: LEGALNO, A MOŽDA IPAK – NIJE!
FIRME ZA NAPLATU DUGOVA: KAD ZAKON POSTANE SREDSTVO PRITISKA NA NAJSLABIJE
AGENCIJE ZA NAPLATU DUGOVA MORAJU BITI POD PROVJEROM INSTITUCIJE OMBUDSMANA RADI ZAŠTITE GRAĐANA
KO JE NADLEŽAN ŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA?
“ZAFRKANA ADVOKATICA” – KAKO EOS MATRIX I ADVOKAT LANA SARAJLIĆ UZNEMIRAVAJU GRAĐANE
NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTAVA U AGRESIVNOM DJELOVANJU AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA
KO JE NADLEŽAN ZAŠTITITI GRAĐANE OD AGENCIJA ZA NAPLATU DUGOVA? SVI SU NADLEŽNI, A NIKO NE REAGUJE!
