Kao čitalac Vašeg portala dokumentovano.ba sa zadovoljstvom primjećujem da redovno istražujete i objavljujete sva nezakonita dešavanja u pravosudnom sistemu, prije svega u Općinskom sudu u Tuzli.
S tim u vezi želim da Vas obavijestim o određenim procesima u Općinskom sudu u Tuzli vezanim za aktuelni štrajk pravosudsnih radnika, odnosno zloupotrebljavanje pripravnika tog suda kako bi se sabotirala nastojanja administrativno-tehničkog osoblja koje je u štrajku.
Naime, velika većina sudskih asistenata Općinskog suda u Tuzli je, kako vam je vjerovatno i poznato, počev od 01.12.2025. godine u štrajku. Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa TK, koji predstavlja uposlenike u štrajku, je sa v.d. predsjednicom ovog suda, Alvirom Selimović Halilčević, zaključio sporazum o poslovima koji će se obavljati za vrijeme štrajka. Predmetnim sporazumom dogovoreno je da će e obavljati isključivo poslovi hitne prirode. Sporazumom nije obuhvaćeno učešće sudskih asistenata na ročištima kao zapisničari, osim u predmetima hitne prirode, kao što su pritvori i nasilje u porodici.
Članom 8. Zakona o štrajku („Sl. novine FBIH“, broj: 14/2000) propisano je da tokom štrajka … poslodavac ne može uposliti nove uposlenike koji bi zamijenili učesnike u štrajku. Ovakva odredba ima za cilj pružiti zaštitu uposlenicima koji su u štrajku, a kako bi obustavom poslova privoljeli poslodavca na pregovore oko uslova rada.
Suprotno navedenoj zakonskoj odredbi, predsjednica suda je već od prvog dana štrajka na radna mjesta svih sudskih asistenata koji su u štrajku rasporedila po jednog sudskog pripravnika, s ciljem da omogući nesmetano i potpuno obavljanje poslova koje su do tada obavljali sudski asistenti.
Raspoređeni pripravnici već 36 radnih dana svakodnevno obavljaju sve poslove iz opisa poslova sudskog asistenta utvrđenog članom 13., tačka d., podtačka d.2./2 (strana 26.) Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Općinskog suda u Tuzli od 10.01.2024. godine, uključujući daktilografske poslove, prijepis i kucanja po diktatu, što podrazumijeva i vođenje zapisnika na ročištima u predmetima koji nisu hitne prirode i koji nisu obuhvaćeni sporazumom. Bitno je napomenuti da pripravnici ovog suda prije štrajka nikada nisu vodili zapisnike na ročištima. Sve navedeno je opštepoznato, a može se provjeriti uvidom u službenu e-mail korespondenciju suda i CMS. Pripravnike svako jutro putem službenog e-maila raspoređuje šefica pisarnice na ročišta kod sudija, u koju korespondenciju je uključena predsjednica.
Iako pripravnici nisu formalno uposleni odnosno primljeni u radni odnos kao sudski asistenti, isti svakodnevno obavljaju sve poslove i radne zadatke sudskih asistenata.
Ovakvim nezakonitim postupanjem predsjednica suda svjesno potkopava efikasnost štrajka, a istovremeno zloupotrebljava sudske pripravnike, diplomirane pravnike, raspoređujući ih na poslove predviđene za osobe sa srednjom stručnom spremom, a koji poslovi nisu predviđeni njihovim programom obuke, niti služe cilju te obuke da se ovi pripravnici osposobe za samostalan rad kao buduće sudije.
Naime, članom 45. Zakona o sudovima u F BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 38/2005, 22/2006, 63/2010, 72/2010 – ispravka, 7/2013, 52/2014 i 85/2021) propisano je da se edukacija sudskih pripravnika odvija u skladu sa programom početne obuke koju utvrđuje Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH (CEST).
Programom početne obuke za 2025. godinu koji je krajem 2024. utvrdio CEST, a koji se može naći na slijedećem linku:
https://fbih.cest.gov.ba/download/program-obuke-za-2025-godinu/#
na stranama 23. – 28., određen je sadržaj i cilj obuke sudskih pripravnika. Tako je određeno da se sudskim pripravnikom smatraju osobe, diplomirani pravnici koji se primaju u rad u sud radi sticanja uslova za polaganje pravosudnog ispita. Kurikulum za obuku pripravnika u sudovima, koji je urađen u okviru projekta „Unaprjeđenje efikasnosti sudija i odgovornosti sudija i tužilaca – treća faza (ICEA III)“, finansiran od strane Vlade Švedske, obuhvata 7 modula iz oblasti etike, upravljanja ročištima, izvršnog i vanparničnog postupka, optuživanja i glavnog pretresa u krivičnim predmetima, institut sudske nagodbe, govor u sudnici i rodnu ravnopravnost. Kao opći cilj koji se želi postići obukama je definisano usavršavanje teorijskih i praktičnih znanja pripravnika, osposobljavanje za samostalan rad, upoznavanje sa procesnim i materijalnim zakonima i razrješavanje pojedinih dilema u primjeni zakona, upoznavanje sa postojećom sudskom praksom, te upoznavanje sa uporednom pravnom praksom i praksom evropskih sudova u različitim oblastima. U okviru modula 2.2. Građanska oblast – pripremno ročište i glavna rasprava, kao jedna od tema obrađuje se i „Primjena listi delegiranih zadataka“, pri čemu se misli na liste koje su pojedini sudovi napravili u skladu sa projektom unapređenja efikasnosti sudija.
Ni navedena lista delegiranih zadataka Općinskog suda u Tuzli, sačinjena 10.04.2025. godine od strane uprave ovog suda, ne predviđa kucanja po diktatu i vođenje zapisnika na ročištima kao dio programa obuke pripravnika.
U članu I svakog ugovora o obavljanju volonterskog rada koji je Općinski sud u Tuzli zaključio sa svakim pripravnikom stoji da sud i pripravnik zaključuju ovaj ugovor radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad na poslovima svoje struke u svrhu sticanja uslova za polaganje stručnog odnosno pravosudnog ispita. Članom III ugovora je definisano da će se volonterski rad obavljati prema Programu za stručno osposobljavanje donesenom od strane predsjednika suda, dok je članom IV ugovoreno da će volonter pod nadzorom zaposlenih proći sve referate suda.
Sadržaj obuke određen je tačkom II. Programa obuke pripravnika i pripravnika-volontera u Općinskom sudu u Tuzli, gdje je navedeno da stručno osposobljavanje pripravnika i volontera obuhvata obuku kroz praktičan rad na stručnim pravnim poslovima, upoznavanje sa sadržinom i načinom vođenja poslova u sudu i osposobljavanje za samostalnu primjenu prava.
Dakle, iz svih navedenih akata kojima je regulisan sadržaj i svrha obuke sudskih pripravnika nedvosmisleno proističe da je cilj takve obuke priprema za polaganje pravosudnog ispita i rad u pravnoj struci, a nikako obavljanje poslova za koje je predviđena SSS. Upravo dvogodišnji rad na pravnim poslovima u sudu je temeljni uslov za polaganje pravosudnog ispita, kako je to propisano odredbom člana 2. stav (1) Zakona o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98, 29/03 i 43/13). Nakon završene obuke, predsjednik suda izdaje pripravniku uvjerenje o provedenom radu u sudu na pravnim poslovima, a koje pripravnik potom prilaže pri prijavi ispita kod Federalnog ministarstva pravde. Ovdje se postavlja pitanje kako će u konkretnom slučaju predsjednik suda izdati ovakvo uvjerenje, u situaciji gdje pripravnik obavlja poslove srednje stručne spreme.
Princip zabrane iskorištavanja pripravnika-volontera utemeljen je i u članu 10. stav (1) Zakona o volontiranju, kojim je propisano da nije dozvoljeno volontiranje kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju radnici zaposleni u skladu sa Zakonom o radu. Za kršenje ove odredbe, član 33. stav (3) istog zakona za sud predviđa novčanu kaznu u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM, oduzimanje odobrenja za organizovanje dugoročnog volontiranja, te oduzimanje ostvarenog profita.
Na ovakvu nezakonitu praksu i grubo kršenje zakona u usudu ukazale je i sudija ovog suda, koja je zbog toga dobila disciplinsku prijavu. Na ovaj problem je VSTV-u prije nekoliko sedmica ukazao i sindikat koji zastupa radnike u štrajku, ali je reakcija istog u potpunosti izostala.
Sudovi su dužni da osiguraju zakonitost (član 5. Zakona o sudovima), a predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom (član 31. stav (1) istog zakona).
Na navedeni način v.d. predsjednica suda je počinila disciplinske prekršaje:
– nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Vijeća, iz člana 56. stav (1) točka i)
– davanje ili prikazivanje Vijeću lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije, iz tačke j) istog stava,
– kršenje principa Etičkog kodeksa sudija koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koji ovim članom nisu propisani kao zaseban prekršaj, iz tačke s) istog stava i
– kršenje propisa koji regulišu poslove rukovođenja sudom iz člana 56. stav (2) tačka a) Zakona o VSTV-u.
Shodno navedenom disciplinski tužilac VSTV-a bi treba da shodno članu 67. stav (1) Zakona o VSTV-u, podnese tužbu radi pokretanja disciplinskog postupka pred Prvostepenom disciplinskom komisijom, koja će predsjednici suda po okončanju postupka izreći disciplinsku mjeru premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, iz člana 58. stav (1) tačka e) Zakona o VSTV-u.
Ovdje se također postavlja pitanje kako će Komisija za polaganje pravosudnog ispita pri Federalnom ministarstvu pravde cijeniti uvjerenja o obavljenom pripravničkom stažu koje izdaje Općinski sud u Tuzli, kada ovi pripravnici budu izlazili na pravosudni ispit, a sve u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu.
Također se postavlja pitanje zakonitosti i validnosti svih zapisnika sa ročišta održanim pred Općinskim sudom u Tuzli od 01.12.2025. godine do danas, koje zapisnike su sačinjavali i vodili pripravnici suda koji su mijenjali sudske asistente koji se nalaze u štrajku, a imajući u vidu sve prethodno navedeno. Ovo s toga što bi eventualno naknadno dokazana neregularnost takvih zapisnika povukla pitanje i zakonitosti sudskih odluka donesenih na temelju takvih zapisnika.
U konačnici, u ovakvim radnjama predsjednice suda potencijalno se ostvaruju obilježja krivičnog djela – Nesavjestan rad u službi iz člana 387. stav (1) KZ FBIH, tako što je, kao službena osoba povredom zakona, propisa i općih akata, kao i propuštanjem dužnosti nadzora, očito nesavjesno postupala u vršenju dužnosti, zbog čega je pravo uposlenika i pripravnika Općinskog suda u Tuzli teško povrijeđeno, kao i obilježja krivičnog djela – Povreda prava iz radnog odnosa iz člana 280. KZ FBIH, tako što je, kršenjem propisa i općeg akta uskratila ili ograničila zaposlenicima suda pravo koje im pripada (pravo na štrajk), te uskratila ili ograničila pravo pripravnicima suda koje im pripada (pravo na obavljanje pripravničkog staža u skladu sa važećim propisima).
Molim vas da, ukoliko se odlučite da objavite ovaj skandal, ovaj tekst ne prezentujete kao pismo čitaoca, nego više kao vaš istraživački članak. Ovo iz razloga što su uposlenici u štrajku pod prismotrom i izloženi raznim pritiscima, te kako isti ne bi snosili posljedice.
Sve gore navedene informacije su 100 posto istinite, a na ovu zloupotrebu pripravnika je ukazala i sudija ovog suda Ružica Jukić na svojoj zadnjoj objavi na svoj FB profilu, zbog čega je dobila disciplinsku prijavu.
S poštovanjem,
Radnik suda u štrajku
Ovdje treba istražiti i ulogu bivšeg predsjednika Općinskog suda u Tuzli, Muhameda Tulumovića, sadašnje v.d. predsjednice Alvire Selimović, Hasana Tokića, predsjednika Sindikalnog odbora sudova i tužilaštava TK pri Samostalnom sindikatu državnih službenika i namještenika FBIH a doskorašnjeg šefa pisarnice Općinskog suda u Tuzli i Amele Karabegović, sadašnje šefice pisarnice suda, a evo i zašto: Tokić je, za vrijeme predsjedovanja Tulumovića, godinama obavljao funkciju šefa pisarnice suda, iako za to nije ispunjavao zakonske uslove. U tu svrhu Tulumović je izmislio za njega poziciju “Koordinator poslova sudske pisarnice”, dok je mjesto šefa pisarnice svjesno ostavljao upražnjeno. Kako bi se Tokiću ostavilo vrijeme da stekne uslove, u međuvremenu je za šeficu primljena Amela Karabegović, stari SDA kadar, koju će Tokić vjerovatno zamjeniti čim se steknu zakonski uslovi. Nakon prestanka dužnosti koordinatora pisarnice, Tulumović odlazi na Kantonalni sud a nova v.d. predsjednica istog toleriše u statusu kvo. Tokić se morao vratiti na svoje ranije radno mjesto sudskog izvršioca, što je možda formalno papirološki odrađeno, ali u praksi isti i ne ide u kancelariju izvršilaca gdje je prije obavljao poslove, nego se mota po upravi i kancelariji v.d. predsjednice i vrši nadzor nad radom sadašnje šefice pisarnice. Zašto je ovo bitno. Ovo pokazuje spregu izvršne i sudske vlasti u kontekstu aktuelnih dešavanja. Upravo Tokić pregovara sa vladom oko zaključenja kolektivnog ugovora za zaposlenike, odnosno prihvata sve kako vlada kaže, a na štetu radnika, i tako od 2014. godine. Iz tog razloga radnici su i formirali novi sindikat, kojeg sada Vlada TK svim silama pokušava da uguši, označavajući ga kao “nereprezantativan” iako predstavlja veliku većinu radnika pravosuđa TK. Naravno da je Tokić kao nekadašnji šef pisarnice imao moć i uticaj na zaposlenike, koji se zbog straha od posljedica nisu smjeli isčlaniti iz njegovog sindikata.
Odluka OS Zenica o zabranali štrajka je politička odluka. Materijal za potkrijepljivanje navoda iz prijedloga za donošenje mjere pripremile i vladi dostavile sudije građanskog odjeljenja Općinskog suda u Tuzli po nalogu vd predsjednice tog suda. Istovremeno se istim sudijama povećava plata ovaj mjesec za 400 KM. Sve prethodno dogovoreno na sastanku predsjednika sudova u TK sa premijerom TK. Ovim problem nije rješen nego gurnut po tepih. Radnici im to neće zaboraviti a ni halalit, nek izađu čisti na sedždu